Konferencija o povezivanju zelene i plave Hrvatske

Deklaracija o domovinskom koridoru Jadran-Podunavlje, kojom se bivši 5.c koridor proglašava zeleno-plavim intermodalnim koridorom te navode projekti koje treba potaknuti i realizirati da bi spomenuti prostor bio bolje mjesto za život svih njegovih stanovnika, samo je jedan od dokumenata predstavljenih na konferenciji u HAZU.

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u utorak 25. travnja 2017. održan je meÄ‘unarodni znanstveni skup pod nazivom „Valorizacija intermodalnoga logističkog koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran – Podunavlje)“. Skup je organiziralo Znanstveno vijeće za promet u suradnji sa Konzorcijem Neretva, Gradom Zagrebom, LU Ploče, LU Vukovar, Fakultetom za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Udrugom za razvoj prometnih znanosti i  Institutom prometa i veza Zagreb.

 

Stotinjak sudionika iz dviju hrvatskih županija, 16 hrvatskih i 18 bosansko-hercegovačkih općina te niza znanstvenih i gospodarskih institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije, pozdravio je predsjednik HAZU Zvonko Kusić. On je podsjetio na to da je umrežavanje prostora izmeÄ‘u Jadrana i Podunavlja bila ideja koju je zastupao joÅ¡ osnivač HAZU-a Josip Juraj Strosmayer, a ona je posebno aktualna danas kad se Bosna i Hercegovina priprema za ulazak u EU. Pozdravljajući skup, Mario Madunić, pomoćnik ministra MMPI-a, prenio je podrÅ¡ku Ministarstva koje u realizaciji predloženih projekata treba imati ulogu koordinatora. Svoje razvojne planove i mogućnosti na prvom dijelu skupa iznijeli su i predstavnici lučkih uprava Ploče i Vukovar te regionalnih  agencija DUNEA i HRAST. PodrÅ¡ku naporima logističkog povezivanja plave i zelene Hrvatske preko Bosne, dao je u svom pozdravnom govoru i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić. U ime organizatora, Znanstvenog vijeća za promet HAZU-a, uvodno izlaganje imao je akademik Josip Božićević. On je naglasio to da se takva slična konferencija održala pred 16 godina, ali da su rezultati skromni. Jedini veći napredak vidi se u projektima modernizacije lučkog područja Ploče koje je kreditima Svjetske banke i javno-privatnog partnerstva izgradilo novi kontejnerski terminal, lučke i pristupne ceste, uvelo lučki IT sustav, a pri kraju je izgradnja terminala za rasute terete. No bez obzira na velika ulaganja, preko 300 milijuna eura, promet i dalje pada tako da je 2016. godine preraÄ‘eno 3 milijuna tona tereta, a pločansko lučko područje spremno je za preradu do 10 milijuna tona tereta.  Rad u Luci Vukovar u zadnjih deset godina pao je za dvije trećine, sa oko 1 milijun tona na oko 330.000 tona, ali je istodobno značajno porastao prijevoz putnika, zahvaljujući i novim kruzerskim lukama u Vukovaru,  Iloku i Batini.

Akademik Josip Božićević u svom govoru osudio je zanemarivanje spomenutoga prostora i slabi diplomatski angažman na promociji bivšeg 5.c koridora, što je rezultiralo preusmjeravanjem roba sa nekadašnjeg 10. i 5.c koridora na obilazne koridore preko Srbije, Mađarske i Austrije. Stoga je i ovaj skup ocijenio kao snažnu potporu inicijativi „Baltik-Jadran-Crno more“ za koju se zalaže predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Osim na području prometa i logistike, revalorizacija veze između Podunavlja i Jadrana znači i nove projekte u energetici, ekoindustrijskom sektoru te trgovini.

 

Na skupu je naglašeno da veliku ulogu u povezivanju plave i zelene Hrvatske ima željeznica, a u Deklaraciji o domovinskom koridoru Jadran-Podunavlje istaknuta je važnost povezivanja Mediteranskog koridora i Baltičko-jadranskog koridora u trans-europskoj prometnoj mreži, koji se u diplomatskom usuglašavanju sa Slovenijom može ostvariti poveznicom Rijeke i Pivke ili izgradnjom željezničke pruge na pan-europskom koridoru 10.a (Zagreb-Pragersko). Deklaracija predlaže i izgradnju nove Jadransko-jonske željeznice uzduž hrvatske obale Jadranskog mora i zatim prema Crnoj Gori i Albaniji, kako bi se otvorila perspektiva povezivanja s pan-europskim koridorom IV, odnosno novim trans-europskim koridorom Orient-Istočni Mediteran.

Na drugom dijelu skupa izneseno je 22 znanstvena rada koja su problematizirala naslovnu temu sa stajališta prometa, gospodarstva, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, a predstavljen je i budući poslovni park B.E.P.O. u Ljubuškom, kao „suha luka“ Ploča.

Foto: Nikola Puljiz