2018: godina multimodalnosti i Master planova

2018. godina bila je Europska godina multimodalnosti i održana je nekolicina događaja (konferencija i sl.) upravo pod tim sloganom. Važnost željeznice pri smanjenju emisija CO2 privukla je sve više pažnje te lekcije naučene od prošlogodišnje „Rastattske katastrofe“ značajno su doprinijele pri poboljšanju Europske željezničke mreže. Isto tako, 2018. je bila godina urušavanja cestovnog nadvožnjaka u Genovi, tromjesečnog štrajka na Francuskim željeznicama, beskompromisnih rasprava o Brexitu i novim sankcijama Iranu, potencijalno važnoj tranzitnoj zemlji. To je samo kratki pregled najvažnijih trendova i događaja u teretnom željezničkom svijetu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foto: Ante Klečina

Prijevoz tereta željeznicom u porastu

Obujam globalnog teretnog prijevoza željeznicom rastao je za 2,8% u 2018. godini, odnosno za dodatnih 1,3 mil. tona. To je predviđanje Panteia-e, nizozemskog istraživačkog instituta u kolovozu. Iako se stvarne brojke obično pojavljuju u prvom tromjesečju iduće godine, pretpostavka je da je teretni promet prošle godine bio u porastu.
Istraživačka firma navodi kako je potencijalno smanjenje pristojbe za željezničku infrastrukturu u Nizozemskoj i Njemačkoj u 2019. godini ključni faktor za poticanje rasta teretnog prometa. Također, postoji nekoliko inicijativa kojima se želi poboljšati sektor teretnog željezničkog prometa; jedna od njih je uvođenje dužih vlakova (740 metara) na međunarodnoj razini.

Njemački i nizozemski Master plan

Europska komisija prošlog je mjeseca odobrila njemački program potpore koji je orijentiran na smanjenje pristojbe za željezničku infrastrukturu teretnim željezničkim prijevoznicima čak i do 45%. To je dio velikog njemačkog Master plana za teretni željeznički promet namijenjenog jačanju željezničke industrije. U studenom je njemačka Vlada odabrala 29 projekata u željezničkom sektoru i postavila ih kao prioritete te jasno naznačila da moraju biti implementirani do 2030. godine.
Njemačke inicijative pokrenule su ambicije kod nizozemskih kolega. Ako Njemačka smanjuje troškove na željeznici, slične mjere moraju biti i provedene u Nizozemskoj kako bi se zajamčili jednaki uvjeti. Stoga, predstavljen je paket mjera. Uz potporu od 12 do 14 milijuna eura godišnje, počevši od 2019. i do 2023., iznos pristojbe za željezničku infrastrukturu trebao bi biti znatno smanjen. Štoviše, sredstva se dodjeljuju za prijelaz na ERTMS sustav vođenja vlakova te na modifikacije kako bi se omogućila vožnja s dužim vlakovima.

Prelazak na željeznicu

Protekle godine potpisani su važni sporazumi vezani za zaštitu okoliša na globalnoj razini koji su otvorili mogućnost željeznici da se značajno razlikuje od ostalih transportnih modova. „Prijevoz željeznicom najučinkovitiji je motorizirani način prijevoza: emisije CO2 iz željezničkog prijevoza čine manje od 3 posto emisija CO2 iz prometa“, naglasili su iz CER-a (European Railway and Infrastructure Companies). Čini se kako je ta poruka dobila na značenju u 2018. godini, kada je potpisano nekoliko ugovora.
Na skupu održanom u Katowicama prošlog mjeseca, teretni željeznički prijevoznici obvezali su se na smanjenje negativnog utjecaja teretnog prometa na okoliš. U studenom je Europska unija usvojila deklaraciju iz Graza; ovaj „zeleni sporazum za Europu“ predstavlja obavezivanje za dovršenje osnovne željezničke mreže TEN-T, povećanje učinkovitosti i atraktivnosti željezničkog prometa uklanjanjem svih barijera koje onemogućuju interoperabilnost te jačanjem digitalizacije i automatizacije u željezničkom sektoru.
Prelazak na željeznicu dodatno je potaknut izmjenama koje omogućuju širi režim naplate cestovnih vozila, koji je Europski parlament usvojio u studenom.

Naučene lekcije

2018. je bila godina „naučenih lekcija“ iz incidenta u Rastattu. Iako je sedmotjedni prekid željezničkih veza između Karlsruhea i Basela uzeo danak u 2017. godini, posljedica je sigurno doživljena na pozitivan način prošle godine. Najvažnija naučena lekcija, prema ERFA-i (European Rail Freight Association), je da željeznički sektor mora više misliti „europski“, nego da je samo orijentiran na nacionalnu razinu. „Usvojen je novi priručnik za upravljanje željezničkim prometom u slučaju neplaniranih prekida, naučene su lekcije i poduzeti su pozitivni koraci“, komentirali su iz ERFA-e.
Najveći korak bilo je usvajanje engleskog jezika kao glavnog jezika pri komunikaciji između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika tijekom međunarodnih poremećaja u prometu. Najmanje jedan dispečer koji govori engleski jezik biti će obavezan u nacionalnom centru za kontrolu prometa tijekom svake smjene od 2020. godine. Isto tako, teretni prijevoznici uvidjeli su potrebu za alternativnim jezikom. Trenutno postoji velik broj strojovođa kojima nije dozvoljeno voziti vlak u drugoj državi (jedan od razloga je i nepoznavanje jezika), što naravno predstavlja prepreku pri interoperabilnosti.

TEN-T mreža

TEN-T mreža također je razvijena u infrastrukturnom smislu. Španjolske regionalne vlade sve više su preuzele „glavnu riječ“ u završetku Mediteranskog koridora koji povezuje španjolsku obalu s Francuskom, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. Još jedan važan projekt, „Rail Baltica“, dobio je vremenski rok. Povezujući Poljsku i baltičke zemlje željeznicom, izgradnja bi trebala započeti 2020. godine, dok bi cijeli projekt trebao biti gotov do kraja 2025. godine.
Osnovna europska transportna mreža je po prvi put proširena prema Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. To je najbolji način za povezivanje Europe sa Azijom.

Inovacije

Zadnje, ali ne i najmanje važno, teretni željeznički sektor je napravio velike korake ka inovacijama u željezničkoj industriji; zadatak koji se smatra ključnim u poboljšanju i atraktivnosti željeznice. Nekoliko ključnih imena predstavilo je inovativne koncepte; od okretnih postolja do setova kotača, od kočnica do vagona cisterna. SBB Cargo je predstavio „5L Demonstrator“ (inovacija kod teretnih vagona), DB Cargo i VTG su proveli testove na novim inovativnim teretnim vagonima te je BASF povećao broj inovativnih vagona cisterna u voznom parku.
19. prosinca 2018. godine uspješno je testirana samovozna lokomotiva na Betuweroute, pruzi u Nizozemskoj namijenjenoj za teretni promet. U rujnu je francuski operater SNCF najavio predstavljanje prototipa autonomnog vlaka bez strojovođe do 2023. godine.

High-speed teretni vlakovi

Dok su u prošlosti high-speed vlakovi bili inovacija u putničkom prometu, došlo je vrijeme da se to dogodi i u teretnom prometu. Dva teretna željeznička operatera pokrenula su high-speed teretne vlakove u Italiji. Prvi takav vlak pokrenuo je prijevoznik Mercitalia, povezavši Casertu i Bolonju. Odmah nakon, Interporto Servizi Cargo pokrenuo je high-speed teretni vlak na relaciji Firenca – Bolonja.
S tako važnim koracima postavljen je temelj za još inovativniju 2019. godinu. U ladicama je spreman veliki broj koncepata koji su spremni za istraživanje. Može se očekivati redovito prometovanje dugačkih teretnih vlakova do 1500 metara, nova generacija okretnih postolja, željeznički prijevoz tereta bez papira i više autonomnih vlakova. I to je dobro, jer željeznica i dalje zahtijeva mnogo napretka kako bi se mogla natjecati s drugim modovima.

Izvor: www.railfreight.com

Autor: Majorie van Leijen