„I male sredine mogu biti generator dobrih ideja i projekata”

U Ludbregu je, 1. rujna održan Poslovni forum na temu  “Zelena teretna logistika, suvremeni javni prijevoz i nove poslovne prilike za gospodarski i demografski razvoj ludbreÅ¡ke regije” na kojem je sudjelovalo tridesetak gospodarstvenika i predstavnika lokalne samouprave. Forum, kojeg je organizirao Grad Ludbreg i Savez za željeznicu, održan je u sklopu obilježavanja „Dana ludbreÅ¡ke Svete nedjelje“.

Na Forumu razgovaralo se o poduzetniÅ¡tvu ludbreÅ¡ke regije i održivom prometu. U prvom dijelu Foruma Franjo Benjak iz PwC Hrvatska govorio je o prilikama za poduzetnike u financijskoj perspektivi 2021. – 2027., a potom je Ante Klečina iz Saveza za željeznicu predstavio mogućnosti za zeleni javni prijevoz i održivu teretnu logistiku mikroregije Ludbreg. Doc.dr.sc. Predrag Brlek sa SveučiliÅ¡ta Sjever govorio je o održivoj cestovnoj infrastrukturi – zonama bez automobila, pjeÅ¡ačkim i biciklističkim stazama te predstavio dio nalaza i preporuka iz nacrta „Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza i sustava nemotorizirane mobilnosti za grad Ludbreg i općine Martijanec, Sveti ĐurÄ‘, Veliki Bukovec i Mali Bukovec“, koju je nedavno izradio tim Saveza za željeznicu.

Franjo Benjak, viÅ¡i konzultant u Odjelu za E-usluge konzultantske tvrtke PwC, govorio je o financijskim izvorima iz EU fondova koji su na raspolaganju poduzetnicima meÄ‘u kojima je spomenuo neiskoriÅ¡tena sredstva iz prethodne perspektive, sredstva iz novog Operativnog programa konkurentnost i kohezija, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a najviÅ¡e je vremena posvetio programu  Potpore poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, u kojem je na raspolaganju  1,9 milijardi bespovratnih sredstva za koje je upravo na 1. rujna 2022. otvoren natječaj koji traje do kraja ove godine. U okviru toga programa moguća su ulaganja u imovinu, opremu, rekonstrukciju zgrada te ulaganje u projekte koji će smanjiti potroÅ¡nju energije. Spomenuo je i program Potpora za ulaganje u promicanje obnovljivih izvora energije, te Modernizacijski fond. Uglavnom, novca ima na pretek, samo treba pripremiti projekte preko kojih se on može potroÅ¡iti.

Ante Klečina prezentirao je, između ostaloga nalaze i preporuke iz nedavno izrađene „Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza i sustava nemotorizirane mobilnosti za grad Ludbreg i općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Mali Bukovec“, kroz koju je provedena anketa među stanovnicima toga područja. Zaključak je da bi stanovnici puno više koristili javni prijevoz da je on kvalitetniji i više raspoloživ. Istraživanje je pokazalo to da 70 posto građana želi koristiti kvalitetan javni prijevoz kada bi isti imao visoku kvalitetu usluge, a još 15 posto bi možda koristilo takav sustav. Istodobno, 62 posto građana, koji danas primarno koriste automobile, voljno je koristiti javni prijevoz više ili jednako kao automobil kada bi on imao odgovarajuću kvalitetu usluge. Također, 55 posto građana voljno je pješačiti u većoj mjeri nego je to danas, a 50 posto građana voljno je u nekoj mjeri voziti bicikl više nego danas. Uvjet za to je postojanje kvalitetnije infrastrukture za pješačenje i bicikliranje. Klečina je na kraju zaključio:

-Suvremen, učestali i kvalitetan sustav javnog prijevoza, pa tako i lokalni komunalni sustav za područje Ludbrega i okolnih općina itekako je potreban! Za takav sustav postoji dovoljno istražene prijevozne potražnje i želje za korištenjem. Uz pružanje učinkovite mobilnosti zaposlenima i ostalim građanima, takav sustav može značajno potaknuti gospodarski i demografski rast ovog kraja. Što se tiče cestovnoga prijevoza, on svojim kapacitetima i cijenom ne može zadovoljiti potrebe suvremene industrije i razvoj poslovnih i industrijskih zona koje su planirane u ovom kraju. Za ozbiljan rast i razvoj industrije potrebna je ozbiljna logistika, a veliki kapacitet i učinkovitost u prijevozu može pružiti samo željeznički prijevoz. Tvrtkama u ludbreškom kraju potrebno je omogućiti to da ili imaju vlastiti industrijski željeznički kolosijek ili razviti multimodalni pretovarni centar do kojeg će se robe na kratkim relacijama prevoziti cestom, a u centru okrupnjavati te dalje do luka i važnijih europskih destinacija prevoziti željeznicom.

 

Upotrebu automobila treba smanjiti na 60 posto

Doc. dr. sci. Predrag Brlek prezentirao je primjere zajedničkih prostora za pješake i bicikliste koji „smiruju promet“ u nekoj sredini jer se ljudi slobodno i sigurno kreću i druže, a u tom smjeru je već krenuo i grad Ludbreg. Po Brlekovu mišljenju prostor bez automobila na centralnom trgu treba proširiti na još nekoliko okolnih ulica jer je izgrađena zaobilaznica dovoljna da preuzme promet iz centra grada i oslobodi gradsku jezgru za „dnevni boravak“ građana. Što se tiče sustavnog rješenja za ludbreško područje Brlek je rekao:

-Prometno rjeÅ¡enje mora se uskladiti sa europskim smjernicama i temeljiti se na održivosti. Upotrebu automobila treba smanjiti na 60 posto ukupnog prometa. Put kojim je krenuo Ludbreg jako je dobar, samo u sve joÅ¡ treba uključiti gospodarstvo i iskoristiti fondove. Većina gradova koja se preorijentirala na održivu mobilnost prosperirala je i smanjila broj automobila. Sustav neće „proći“ sa „točkastim rjeÅ¡enjima“  nego sustavnim pristupom i ciljevi se mogu ostvariti za 5 godina. Drago mi je da postoji volja za integriranje i ovakvi gradonačelnici koji pokuÅ¡avaju neÅ¡to napraviti. Kasnimo, ali treba krenuti, zaključio je Brlek.

U panel raspravi, koju je moderirao Ante Klečina, postavljeno je pitanje „Pomaže li održiva mobilnost i zelena logistika razvoju ludbreÅ¡ke regije?”. Svi su jednoglasno odgovorili “da” i pri tome je svatko iznio svoje argumente.  Gradonačelnik Ludbrega Bilić rekao je to da prostor svoga grada zamiÅ¡lja atraktivnim, ne samo za roÄ‘ene Ludbrežane nego i za one koji tu dolaze živjeti iz drugih krajeva. A dolaze jer im priliku za život i zaradu  pružaju mnogobrojne tvrtke koje su otvorile svoje proizvodne pogone u ludbreÅ¡kom kraju. Podloga za učinkovitu mobilnost postoji: cesta, željeznica, industrijski kolosijeci, biciklističke staze… ali sve se to mora integrirati. Rade i na projektu pretovarnog centra koji bi gospodarstvenicima omogućio bolju koriÅ¡tenost intermodalnoga prometa i željeznice. Ali, nastavlja Bilić:

– Živimo u negostoljubivom okruženju kojeg stvara država jer ne brine za male sredine. To nas frustrira.  Moramo zadržati svaki prostor i oplemeniti ga sa svrhom, da bude koristan. Nadamo se da će sve ovo Å¡to mi radimo oko povećanja mogućnosti kretanja unutar grada i prema gradu, dovesti do toga da nas netko “od gore” čuje i da nam pomogne u realizaciji naÅ¡ih projekata. Cilj nam je da Ludbreg postane dobar primjer funkcioniranja i povezanosti s manjim sredinama, ali i većim gradovima u blizini, poput Koprivnice, Varaždina i Zagreba. Želimo pokazati kako i male sredine mogu biti generator dobrih ideja i projekata za Å¡to želimo koristiti europska sredstva. Osnivanje javnog prijevoza za Ludbreg znači integriranje postojećeg željezničkog prijevoza, kao temeljnog, i koriÅ¡tenje autobusa, odnosno javnog prijevoza autobusima na vodik, za Å¡to smo već napravili pripremne radnje. Naime, pripremili smo jednu gospodarsku zonu isključivo za proizvodnju vodika za autobuse i tu bi zapravo mogao biti centar autobusnog prijevoza za regiju Sjever.  Već smo počeli razgovore s nekim svjetskim tvrtkama i nadam se da ćemo uskoro doći do konkretnih rezultata – zaključio je Bilić.

Kvalitetan  javni prijevoz poboljÅ¡at će demografiju

Načelnik općine Martijanec Branimir Nađ izrazio je nezadovoljstvo trenutnim stanjem javnoga prijevoza:

–Stalno nam se ukidaju autobusne linije jer su prijevoznicima nerentabilne, a imamo i mali broj vlakova. To moramo promijeniti. U prirodnim ciklusima u kojima „sedam gladnih godina“ slijedi „sedam sitih godina“, slikovito se izrazio NaÄ‘, gotovo je sa „sitim godinama“ za automobile. Zbog ekologije i energetske krize udio automobilskog prijevoza u ukupnom prijevozu je u stagnaciji ili se smanjuje, a javni prijevoz mora ojačati. I da, kvalitetan  javni prijevoz kakvog zamiÅ¡ljamo (omogućiti stanovniÅ¡tvu Martijanca da za dvadesetak minuta doÄ‘u  do banke, kina, kazaliÅ¡ta… koje nemaju u svom mjestu), poboljÅ¡at će demografiju. Drago mi je da je tema javnoga prijevoza doÅ¡la „na dnevni red“ jer je on faktor uÅ¡teda, gospodarskog razvitka, demografije, ekologije… Treba ustrajati i naporno raditi na tome.

Marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza Tomislav Prpić na panelu našao se u nezahvalnoj ulozi “advokata željezničkog sustava”, za što su mu prisutni odali priznanje jer je “došao iz Zagreba”, kako bi u direktnom kontaktu saslušao oštra mišljenja korisnika. Iako uvijek može bolje, broj od deset pari vlakova dnevno između Varaždina i Koprivnice “nije tako loše”, rekao je Prpić. Što se tiče često spominjanih kašnjenja vlakova, ona se redovno analiziraju, traže se uzroci kako bi se anulirali. Pomaci na bolje su dosta „tanki“ i trebat će puno strpljenja i energije, rekao je Prpić. Na pitanje: “Kako općenito poboljšati željeznički prijevoz u ruralnim krajevima i malim gradovima?”, Prpić je poručio:

-Mi ne možemo promatrati „mikro sredine“ nego sliku cijele mreže. HŽ putnički prijevoz je jedini putnički željeznički prijevoznik i moramo na cijeloj mreži ponuditi ravnopravnu uslugu. Željeznica je godinama bila podinvestirana, vlakovi su stari preko 40 godina i njihova obnova ide tek zadnjih osam godina, ali ne može drastično promijeniti kvalitetu usluge „preko noći“. Dio novih vlakova vozi i za Varaždin, gdje imaju depo za pregled i održavanje.

Što se tiče rješenja za ludbrešku regiju Prpić je rekao:

          -RjeÅ¡enje za ludbreÅ¡ku regiju je integracija prometnih modova. Željeznica je kičma integriranog prijevoza, ali cestovni prijevoznici baÅ¡ i nisu previÅ¡e zainteresirani za suradnju. Ruralna područja za nas je prostor  koji ima potencijale za povećanje broja korisnika. Drago mi je bilo sudjelovati na ovom panelu, radujem se budućoj suradnji  jer zajedno možemo napraviti sve čemu težite. HŽ putnički prijevoz bit će dostojan partner vaÅ¡em komunalnom poduzeću i neka time bude posaÄ‘eno „sjeme suradnje“ na uspostavi integriranog prijevoza u Ludbregu, zaključio je Prpić.

Tekst i foto: Vlatka Škorić