Konferencija „Razvoj intermodalnog prijevoza“ održana u Rijeci
Ministarstvo poduzetniÅ¡tva i obrta, Grad Rijeka i Klaster intermodalnog prijevoza organizirali su 3. ožujka ove godine 3. konferenciju „Razvoj intermodalnog prijevoza“. Na konferenciji je sudjelovalo mnogo uglednih gostiju, redom struÄnjaka iz podruÄja intermodalnog prijevoza, europske prijevozne legislative, financiranja iz EU fondova i carinskih poslova. Općenito se može reći da je za druÅ¡tvo i okolinu intermodalni prijevoz najoptimalniji, a ona druÅ¡tva gdje on joÅ¡ nije razvijen trebaju snažno zaokrenuti u smjeru razvoja prijevoza tereta gdje svi prijevozni modovi kvalitetno suraÄ‘uju.
Otvorio gradonaÄelnik Obersnel
Skupu u rijeÄkoj gradskoj vijećnici prvi se s nekoliko pozdravnih rijeÄi obratio direktor Klastera intermodalnog prijevoza iz Rijeke i moderator konferencije. Nakon toga govorio je rijeÄki gradonaÄelnik Vojko Obersnel te istaknuo: „Kada govorimo o razvoju intermodalnog prometnog sustava, mi u Rijeci taj sustav vežemo uz pretpostavku koriÅ¡tenja moderne željezniÄke infrastrukture prema Zagrebu i MaÄ‘arskoj, u kojem će udio željezniÄkog prometa i unutarnje plovidbe u ukupnom prometu na kopnu biti veći od 85%, a cestovnog prometa manji od 15%, Å¡to će utjecati na ostvarenje energetske uÅ¡tede od već svima dobro poznatih 3×20%“.
Szymon Oscislowski, savjetnik za Europske komisije održao je vrlo sadržajnu prezentaciju u kojoj se osim EU legislative i EU strategija dotaknuo i stvarnih projekata poput projekta BlueBelt koji treba olakÅ¡ati priobalni prijevoz robe u EU, razvoj TEN-T europske transportne mreže, naroÄito željeznice, te razvoja intermodalnih usluga prijevoza.
Ispred Codognotto grupe, logistiÄke tvrtke iz Italije, govorio je Claudio Aldrigo. Predstavio je rad suvremene logistiÄke kompanije, te jasno naglasio kako su intermodalni lanci koje stvaraju za dostavu robe do sada smanjili cestovne nesreće za 24% a oÄekuju se i daljnja poboljÅ¡anja.
Sjajna norveška iskustva
Hans Christian Haram iz NorveÅ¡ke prezentirao je nove inovativne naÄine priobalne dostave i prijevoza kontejnera. Dostava brodovima donosi NorveÅ¡koj godiÅ¡nju uÅ¡tedu od oko 90 milijuna Eura u eksternim troÅ¡kovima, Äime je usluga znatno konkurentnija od bilo koje samo kamionske. Tako su ceste znatno sigurnije a zagaÄ‘enje je znatno manje.
Zatim su prezentirali Pieter Verbakel ispred EU projekta AnNa, Andrej Franulović ispred PodruÄnog carinskog ureda Rijeka, te Vojko Kocijan ispred LuÄke uprave Rijeka.
„Mitovi i legende“ o luci Rijeka i sjevernoeuropskim lukamaÂ
Na kraju je Jakov Karmelić, direktor kompanije CMA CGM za Hrvatsku, održao vrlo zanimljivu prezentaciju u kojoj je vrlo otvoreno govorio o tome zaÅ¡to luka Rijeka unatoÄ nekim geografskim prednostima u stvari nije u nikakvoj prednosti pred lukama u sjevernoj Europi poput Rotterdama, Antwerpena, Hamburga ili Bremehavena.
Naime, pomorski put iz Azije do Rijeke uistinu je kraći nego onaj do sjevernoeuropskih luka, no, te luke opslužuju direktni veliki kontejnerski brodovi, prekrcaj je brz, a željezniÄka infrastruktura i usluge za daljnji prijevoz kontejnera u kontinent su vrlo su dobre. To dovodi do Äinjenice da roba u srednju Europu preko sjevernoeuropskih luka stigne barem 3-4 dana prije nego preko Rijeke.
Za bilo kakav napredak rijeÄke luke valja mnogo uložiti u razvoj prije svega prijevozne usluge, a uz nju postepeno razvijati i svu ostalu luÄku i željezniÄku infrastrukturu.
Tekst i foto: Ante KleÄina



