Suzbijanje nesreća na cestovno-željezničkim prijelazima

Međunarodni Okrugli stol s temom Sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima: iskustva Hrvatske i Finske održao se jučer u organizaciji Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti na samom fakultetu.

Svoja iskustva izlagali su sudionici iz mjerodavnih domaćih institucija, HŽ-Infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova, te stručnjaci iz Finske s VTT-a, finskog tehničkog istraživačkog centra u Helsinkiju.

Stručna javnost se ovim putem upoznala i s preliminarnim rezultatima sveučilišnog znanstveno-istraživačkog projekta Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima.

Na povećanje sigurnosti na prijelazima se treba pristupiti na dva načina – tehničko-tehnoloÅ¡kim načinom i to nacionalnim programom za osiguranje prijelaza, te marketinÅ¡kom kampanjom koja upozorava na sve opasnosti.

Otkriveno je da je linija trenda smrtonosnog stradavanja u prometu u stalnom padu nakon skoka u 2008. Za usporedbu, 2008. je stradalo 664 osoba, dok je 2013. ta brojka spala na 368. Od toga, ukupni broj poginulih prilikom sudara sa željezničkim vozilom od 2004.-2013. je 1.8%.

Naši predstavnici iznijeli su i podatke koji govore da vozači automobila uzrokuju 98% svih nesreća u sudarima vlaka i cestovnih vozila. Jedan od glavnih razloga stradavanja na prijelazima je nepažnja, dok kod nas ne postoje neosigurani branici, ali nisu svi idealni.  Policija i HŽ tako poduzimaju akcije i surađuju na suzbijanju nesreća i povećanju sigurnosti prijelaza. U zadnje 3 godine sufinancirana je sredstvima Nacionalnog programa rekonstrukcija 4 željezničko-cestovna prijelaza na što je utrošeno 5 milijuna kuna.

Finski predstavnici iznijeli su svoja iskustva i način borbe s nesrećama na prijelazima na ukupno 6000km pruga. Veliki problem predstavljaju prelasci pješaka na neobilježenim prijelazima, čemu staju na kraj ogradama, limitacijom pristupa pješaka, prostornim planiranjem koje će odbiti pješake (drveće, kamenje). Nadalje, konstantno rade na educiranju građana i javnosti, a koriste se i rješenja poput nadzornih kamera s detekcijom pokreta.

Na kraju je zaključeno da odgovornost i rad na prevenciji nesreća moraju biti podijeljeni između vlade, željezničkih organizacija, te ostalih nadležnih tijela i zajednica.

A.P.

Foto: A. Klečina