10 godina liberaliziranog tržišta željezničkog prijevoza

Trenutno u Hrvatskoj ima 19 prijevoznika od kojih je 11 aktivno u teretnom, a jedan u putničkom prijevozu. Liberalizacija je pozitivno utjecala na cijeli željeznički sektor, ali svima još predstoji puno posla da bi se dostigla proklamirana politika zelenog plana i prebacivanja tereta sa ceste na željeznicu.

U Zagrebu je u utorak 18. travnja održana konferencija pod nazivom „10 godina od liberaliziranog tržišta željezničkog prijevoza u RH“ koju su zajednički organizirali Agencija za sigurnost željezničkog prometa (ASŽ), Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) te Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Nakon pozdravnih govora iznijeto je nekoliko prezentacija o tome što je liberalizacija donijela ukupnom željezničkom sektoru sa gledišta nekoliko različitih dionika (MMPI, HAKOM, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo, RCC Hrvatska i Kontejnerski terminal Jadranska vrata).

Potom je održana panel diskusija u kojoj su sudjelovali ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Željko Delač, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća Alena Vukić, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić, predsjednik Uprave HŽ Carga Dragan Marčinko, član Vijeća HAKOM-a Nikola Popović, član Uprave-direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić te komercijalni direktor Kontejnerskog terminala Jadranska vrata Å½arko Acinger.

Prije panel diskusije uzvanicima su se uvodno obratili predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj ASŽ-a Å½elimir Delač, ravnateljica AIN-a Alana Vukić te državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dr. sc. Alen Gospočić.

Državni tajnik Gospočić u pozdravnom govoru naglasio je to kako se trenutno provodi 25 velikih infrastrukturnih projekata, od kojih je 16 sufinancirano sredstvima Europske unije. U strateškom razdoblju od deset godina planira se uložiti više od 4 milijarde eura samo u željezničku infrastrukturu. Od iduće godine kreće i velika obnova i rekonstrukcija lokalnih i regionalnih pruga, o čemu su u tijeku pregovori s međunarodnim financijskim institucijama. Tako se u idućih desetak godina planira obnoviti između 800 i tisuću kilometara lokalnih i regionalnih pruga. Cilj modernizacije željezničkog putničkog voznog parka je taj da se do sredine 2025. godine osigura više od 70 novih vlakova, dok bi do 2032. godine vozni park trebao biti potpuno obnovljen, sa 120 do 130 vlakova. Što se tiče HŽ Carga, njega je Gospočić ocijenio “stabilnim i restrukturiranim društvom koje traži strateškog partnera radi dugoročne stabilnosti”.

U prezentacijskom bloku iznijeto je niz podataka iz dosadaÅ¡njeg desetogodiÅ¡njeg razdoblja liberaliziranog željezničkog prometa u Hrvatskoj.  Naime, teretni željeznički promet liberaliziran je ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine. Trenutno u Hrvatskoj ima 19 prijevoznika od kojih je 11 aktivno u teretnom prijevozu i jedan u putničkom prijevozu. Od 2013. do danas bilježi se porast rada u vlak/kilometrima za 34 posto, a u prihodima 60 posto. Količine prevezene robe u 2022. dosegle su brojke ostvarene u 2007. godini, najboljoj godini prije krize koja je nastupila 2008. godine. U teretnom prijevozu pola tržiÅ¡ta “drži” nacionalni teretni prijevoznik HŽ Cargo, a pola ostalih 11 privatnih prijevoznika i to hrvatskih podružnica velikih prijevoznika iz Austrije, Slovenije, MaÄ‘arske i Italije. Prvi privatni teretni prijevoznici, ENA transport i RCC Hrvatska, registrirani su odmah po liberalizaciji – 2013. godine, potom je svake godine registriran po jedan prijevoznik, da bi u zadnje dvije godine bila registrirana jedna trećina svih prijevoznika.

U panel diskusiji, koja je uslijedila nakon prezentacijskog bloka, većina sudionika osvrnula se na poteškoće koje donosi modernizacija infrastrukture i mnogobrojni zatvori pruga širom mreže. Prijevoznici su apelirali na bolju komunikaciju i ranije obavještavanje o zatvorenosti pruga, kako bi i svoje usluge mogli prilagoditi radovima. Zbog stanja pruga trenutno je prosječna brzina teretnih vlakova samo 17 km/sat. U svemu je potrebno mnogo strpljivosti, razumijevanja i podjele relevantnih informacija. Procijenjeno je da jedan dan zatvora tzv “riječke pruge” znači 800 kamiona na cestama! Predložili su i to da bi država, u oklnostima otežanog odvijana prometa, trebala subvencionirati troškove i privatnim prijevoznicima, a ne samo nacionalnom prijevozniku, a HŽ Infrastruktura zatvore pruga trebala bi najavljivati 3 mjeseca unaprijed. Također, upozorili su i na neadekvatno radno vrijeme pograničnih kolodvora što je predstavnik HŽ infrastrukture pravdao manjkom zaposlenika. Svi su izrazili zabrinutost održivošću željezničkog prijevoza. Kako sačuvati kornisnike? Postoji bojazan da do 2030., kada bi trebala biti završena obnova pruga, po njima više neće imati tko voziti. Zato treba ubrzati realizaciju projekta, dijagnosticirati i riješiti probleme koji stoje na putu, kako ne bi došlo do općeg kolapsa željezničkog prijevoza. Predloženo je i to da se ubuduće, pored nadležnog ministarstva i HŽ Infrastrukture, kod formiranja novih projekta uključe prijevoznici i agencije te da se uvede redovna razmjena informiracija svih dionika sa voditeljima projekta.

Generalni zaključak panela je taj da je liberalizacija tržišta željezničkog prijevoza pozitivno utjecala na cijeli sektor, ali svima još predstoji puno posla da bi se dostigla proklamirana politika Zelenog plana EU-a i prebacivanja tereta sa ceste na željeznicu.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici poslovodstva Saveza za željeznicu te predstavnici nekoliko naših članica.

Tekst: Vlatka Škorić

Foto: Petra Petrinić, AIN