Troškovi pristupa infrastrukturi u 2018. bili su 17,2 milijardi eura

Neovisna regulatorna skupina za željeznicu (IRG- Rail -Indenpendent Regulators  Group –Rail) objavila je 24. travnja svoje 8. izvješće o stanju tržiÅ¡ta željezničkih usluga koje objedinjava podatke za 31 europsku zemlju za 2018. godinu, kao i za četiri prethodne godine.

Od 28 europskih zemalja nema podataka za Maltu i Cipar, ali zato ima za nečlanice Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Švicarsku. U izvješću su i podaci za Hrvatsku. Radni materijal sadrži 180 stranica sa detaljnim analizama podataka iz svake zemlje, a objavljeno je i kraće izvješće na 29 stranica.

Svake godine IRG-Rail kao naglasak u svoja izvješća uzima specifičnu temu. Tako je 2015. u fokusu bilo otvaranje tržiÅ¡ta, 2016. kvaliteta željezničkog putničkog prijevoza, 2017. izvješće se fokusiralo na natjecanje na području meÄ‘unarodnog putničkog prijevoza, a za osmo izvješće koje se odnosi na 2018.  u fokusu je imalo konkurentnost na tržiÅ¡tu željezničkih usluga koje se promatralo  kroz tri različite teme: konkurentnost na tržiÅ¡tu putničkog i teretnog prijevoza; barijere na ulazu na željezničko tržiÅ¡te i izravna konkurencija na tržiÅ¡tu putničkog prijevoza.

Izvješće za 2018. analiziralo je dužinu ruta i gustoću željezničke mreže u 31 zemlji, u korelaciji sa brojem stanovnika i veličinom zemlje. Osim toga, usporeÄ‘ivane su dužine elektrificiranih pruga u odnosu na ukupnu dužinu pruga i tržiÅ¡ni udio koji promet ima na elektrificiranim prugama za svaku zemlju. U promatranim zemljama u 2018. bilo je oko 55 posto mreže je elektrificirano, a rast udjela elektrificiranih pruga od 2014. prosječno je iÅ¡ao po stopi od 0,6 posto godiÅ¡nje. Jedno od poglavlja obraÄ‘uje i cijene osnovnih paketa koji prijevoznici plaćaju za pristup mreži. U izvješću se zaključuje da je prosječna cijena pristupa infrastrukturi  oko 4,11 eura po vlak/kilometru, s time da 88 posto troÅ¡kova pristupa pokriva tržiÅ¡te putničkog prijevoza. Ukupni troÅ¡kovi pristupa za minimalni paket, koji su prijevoznici platili upraviteljima infrastrukture u 2018., bio je 17,2 milijardi eura, Å¡to je rast od 4,9 posto u usporedbi sa 2017. godinom.

Jedno poglavlje bavi se željezničkim prijevoznicima i globalnim željezničkim prometom i, između ostaloga, pokazuje ukupan broj prijevoznika za svaku zemlju u 2018. godini. Najveći broj prijevoznika, njih 330, djeluje u Njemačkoj. U većini zemalja (21) broj prijevoznika koji pružaju uslugu u teretnom prometu veći je od broja prijevoznika koji pružaju uslugu u putničkom prijevozu.

U teretnom prijevozu 44 posto tržišta preuzeli su novi prijevoznici. U 2018 nacionalni teretni prijevoz rastao je za više od 6 posto, dok je međunarodni teretni prijevoz rastao oko 1 posto, što je promijenilo omjer između međunarodnog i nacionalnog teretnog prijevoza čime je udio nacionalnog dosegao 52 posto.

Na tržištu putničkog prijevoza izvješće posebno naglašava da prihod prijevoznika po putničkom kilometru iznosi 17,22 eura, uz činjenicu da 24 posto od ukupnog tržišta zauzimaju novi operateri.

Izvješće za 2018. godinu kao prioritetnu temu naglašava generalni pogled na konkurentnost tržišta putničkog prijevoza tamo gdje postoje Ugovori o javnoj usluzi (engleski Public service obligation (contract) – PSO) i onima bez takvih ugovora (bez PSO) te konkurentnost na teretnom tržištu, sa perspektive nacionalnih regulatora. U 10 od 25 zemalja unutar kojih se radilo istraživanje, prijevoznici sa PSO ugovorima na tržištu putničkog prijevoza još uvijek imaju monopolistički položaj, a većina nadležnih (regulatornih) tijela gleda kako i dalje ograničiti konkurenciju na svojim nacionalnim putničkim željezničkim tržištima pokrivenim tim PSO ugovorima.

Na tržiÅ¡tima željezničkog putničkog prijevoza gdje nema PSO ugovora, izvješće kaže da samo nekoliko njih u Europi može biti opisano kao nekoncentrirano i konkurentno sa monopolističkim položajem u 9 od 23 zemlje. Vezano uz tržiÅ¡te teretnog prijevoza izvješće ukazuje da je konkurencija manje restriktivna nego li na oba tržiÅ¡ta putničkog prijevoza,  10 regulatora opisuje konkurenciju na njihovu nacionalnom tržiÅ¡tu zdravom i povezanom  sa generalno malim preprekama za ulazak na tržiÅ¡te.

U drugoj važnoj temi – prepreke za ulazak na tržište – izvješće zaključuje da najčešće postoji šest zajedničkih prepreka za sva tri tipa željezničkog tržišta te pokazuje nekoliko nacionalnih primjera za svaku prepreku. One su:

1. visoki početni troškovi za kupnju vlakova,
2. nedostatan pristup kvalificiranom osoblju
3. prepreke na tehničkom i interoperabilnom području
4. dionici koji će prepoznati prednosti koje gospodarstvu donose novi operateri na tržištu
5. dionici koji bi uspostavili transportnu mrežu sa snažnim pozitivnim efektima
6. zabrinjavajuće niski ulazni obujam prijevoza koji ne može biti profitabilan zbog visokih fiksnih troškova

Kao zadnju prioritetnu temu, direktnu konkurentnost na tržiÅ¡tu putničkog željezničkog prijevoza, izvješće ograničava svoju analizu na najvažnije linije koje je odabrao svaki nacionalni regulator. To su linije koje povezuju najveće gradove i na kojima se konkurencija odvija izmeÄ‘u  dva različita prijevoznika. Nasuprot tomu, izvješće ukazuje  i na to da je u putničkom željezničkom prijevozu direktna konkurencija  na 32 najveće odabrane linije u 9 zemalja, od njih 29, ali kaže da  da direktna konkurencija može takoÄ‘er doći  i na drugim linijama koje nisu bile odabrane. Npr. u Francuskoj je odabrana samo jedna linija i to izmeÄ‘u Marseillea i Nice. Izvješće naglaÅ¡ava i to da se čini to da bi konkurencija mogla biti puno intenzivnija na liniji izmeÄ‘u Essena i Colognea kao i izmeÄ‘u BukureÅ¡ta i BraÅ¡ova, jer obje imaju viÅ¡e od 4 različita dionika (prijevoznika). TakoÄ‘er, u izvješću se kaže da ima 36 putničkih prijevoznika koji su konkurentni u 9 zemalja, od kojih je 13 privatnih. Od ukupnog tržiÅ¡ta, koje je bilo predmet istraživanja, 12 posto usluge u vlak-kilometrima se voze kao dio PSO-a, dok ostale voze kao komercijalni servis.

Kompletno izvješće je dostupno na OVDJE.

Web stranica IRG-rail: https://www.irg-rail.eu/irg

Poslovodstvo SZŽ

Foto: Ante Klečina