Konsenzus svih dionika gradi „Lepoglavsku spojnicu“?
„Lepoglavska spojnica“ (nova pruga koja će spajati Lepoglavu i Krapinu, u sklopu koridora ÄŒakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zabok -Zagreb) nije samo projekt u interesu triju sjevernih županija, nego je projekt od strateÅ¡kog znaÄenja za Republiku Hrvatsku, iza njega stoji Vlada Republike Hrvatske i niÅ¡ta ga viÅ¡e ne može zaustaviti.
To je zakljuÄeno na Tribini „Lepoglavska spojnica – Å¡ansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“, održane 15. rujna 2020. u Županijskoj palaÄi u Varaždinu. Tribinu su zajedniÄki organizirali Savez za željeznicu i Varaždinska županija, pokrovitelji su bili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodrastva i održivog razvoja te Hrvatska gospodarska komora. Zlatni sponzor Tribine bila je Varaždinska županija, a bronÄani Pružne graÄ‘evine, HŽ PutniÄki prijevoz, Rail Cargo Carrier Hrvatska te Sindikat željezniÄara Hrvatske.
Pozdravljajući skup, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran MarÅ¡ić rekao je to da se stanje na željeznici pomalo mijenja, u smislu ulaganja i privlaÄenja novaca kroz EU-ove projekte, ali da je to joÅ¡ daleko od onoga kakvu bismo željeznicu željeli. Zato Savez za željeznicu već 12 godina radi na promicanju dobrih praksi na željeznici.
Slijeva na desno: AnÄ‘elko Ferek Jambrek, Alen GospoÄić, Matija Posavec, Zoran MarÅ¡ić, Radimir ÄŒaÄić i Nikola Ljuban.
-Lepoglavska spojnica važan je projekt za gospodarski razvoj Hrvatske. Ova pruga posebno znaÄenje ima kao podrÅ¡ka održivim naÄinima putovanja graÄ‘ana koja ćemo implementirati uvoÄ‘enjem integriranog prijevoza putnika, te održivim naÄinima prijevoza roba za potrebe industrije sjevera Hrvatske. Upravo će za lokalnu privredu i lokalnu kvalitetu života ova pruga imati najveći znaÄaj. Lepoglavska spojnica uvelike će pomoći da graÄ‘ani hrvatskog sjevera puno viÅ¡e putuju željeznicom, kako po svojoj regiji lokalno, tako i prema Zagrebu, do kojeg će u skoroj budućnosti stizati za otprilike tri Äetvrtine sata. Zahvaljujem svima koji nas podržavaju u naÅ¡oj viziji – Hrvatska u kojoj su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja, na korist sviju korisnika. Posebno se zahvaljujem Varaždinskoj županiji koja nas je podržala kao suorganizator i zlatni sponzor te nam za tribinu ustupila svoju prekrasnu palaÄu.
Sudionici tribine „Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“
Iako je projekt povezivanja postojeće pruge Varaždin – Golubovec i Zabok – Äurmanec uvrÅ¡ten u Strategiju prometnog razvitka joÅ¡ 1999. godine, na njemu je u zadnjih Å¡est mjeseci uÄinjeno viÅ¡e nego svo vrijeme od 1999. do danas. To je bilo moguće jer su konaÄno svi dionici „zapeli“ da taj projekt i realiziraju. Izgradnjom Lepoglavske spojnice spaja se BeÄ sa Zagrebom i lukom Rijekom najkraćim putem i tako diže konkurentnost rijeÄke Luke. Osim za teretni promet, Lepoglavska spojnica važna je i za lokalni putniÄki prijevoz jer se u budućnosti oÄekuje i do 12 milijuna putovanja godiÅ¡nje tom prugom.
O trenutnom statusu izrade studijske dokumentacije kroz EU projekt „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije Središnja Hrvatska – Lepoglavska spojnica“ govorio je voditelj projekta Marko Car iz HŽ Infrastrukture koji je najavio skoro donošenje odluke o tome kojom će trasom prolaziti nova pruga.
– Ugovor od dodijeli bespovratnih sredstava izmeÄ‘u Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, SrediÅ¡nje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i HŽ Infrastrukture za „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije SrediÅ¡nja Hrvatska – Lepoglavska spojnica“ potpisan je 17. prosinca 2018. u iznosu 11,2 milijuna kuna, od Äega je 85 posto ili 9,5 milijuna kuna iznos sufinanciran iz fondova EU, a preostalih 15 posto 1,6 milijuna kuna je investitor HŽ Infrastruktura dužan sam osigurati. Nakon provedenog natjeÄaja, 10. veljaÄe 2020. potpisan je Ugovor o izradi dokumentacije sa zajednicom ponuditelja: ŽPD d.d., Granova d.o.o., IGH d.d. i Rijekaprojekt u iznosu od 6,1 milijuna kuna, s rokom implementacije 13 mjeseci. Kako sada svari stoje, ako ne bude znaÄajnih poteÅ¡koća, do ljeta 2021. godine imat ćemo zavrÅ¡enu studiju i sve preduvjete za daljnje aktivnosti na projektiranju i izgradnji, rekao je Car.
Sudionici panel rasprave, slijeva na desno: Renato Humić, Milan Brkić, Alen GospoÄić, Matija Posavec, Radimir ÄŒaÄić, AnÄ‘elko Ferek Jambrek, Marko Car i Dragutin Gložinić.
Župan varaždinski Radimir ÄŒaÄić, jedan od glavnih zagovaraÄa toga projekta, na tribini je rekao to da će se osobno potruditi da se ovaj projekat realizira jer je on važan za graÄ‘ane.
– RijeÄ o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije. PoÅ¡tivat ćemo struku, prihvatit predloženu varijantu i maknuti sitne lokalne interese jer je to u strateÅ¡kom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je Äetiri puta veći i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. Ako to prepoznamo, a nema razloga da ne prepoznamo, moramo biti dio te priÄe. Kad postajete dio propulzivne urbane regije, poput Å¡ire zagrebaÄke, to je sasvim druga dimenzija. U ovoj regiji trenutno željeznicom putuje oko 2 milijuna ljudi godiÅ¡nje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon zavrÅ¡etka projekta samo na novoj pruzi oÄekuje se oko 12 milijuna putovanja godiÅ¡nje, Å¡to bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije u svakom pogledu. Potencijal te pruge je 37 tisuća radnih mjesta u industriji na sjeveru Hrvatske – kazao je, pojasnivÅ¡i kako bi izgradnjom pruge mogli prevoziti 40 posto ukupnog putniÄkog prometa u Hrvatskoj.
Odgovarajući na pitanje moderatora Gorana MaliÅ¡a, zaÅ¡to se tako dugo Äekalo da se „Spojnica“ pomakne iz Strategije prema realizaciji, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen GospoÄić naglasio je to da je do sada država imala druge prioritete.
– Autoceste su bile golemi „zalogaj“ koji nije ostavljao puno prostora za druge projekte. Pred nama je sada veliki investicijski ciklus u željeznicu. U tijeku je evaluacija svih željezniÄkih projekata, a Lepoglavska spojnica, kao kljuÄ za povezivanje tri županije sa Zagrebom, uvrÅ¡tena je u prioritete. Struka će uskoro predložiti varijante, a nakon ukljuÄenja JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo visoki stupanj garancije da iz europskih fondova možemo dobiti novac za njenu izgradnju – kazao je.
Župan meÄ‘imurski Matija Posavec podsjetio je prisutne da je prva hrvatska pruga izgraÄ‘ena upravo na podruÄju MeÄ‘imurja pred 160 godina.
– O željeznici moramo uÄiti iz svoje povijesti. Godine 1860. izgraÄ‘ena je prva pruga kroz MeÄ‘imurje i bila je dio europske mreže. Koliko smo se pomakli od tada ako znamo da nam je danas prosjeÄna brzina putniÄkih vlakova u Hrvatskoj 58 km na sat? Trenutno se od ÄŒakovca do Zagreba vlakom putuje dva sata i 40 minuta, a to je poražavajuće za zemlju Älanicu Europske unije u 21. stoljeću. Ovim projektom vrijeme putovanja bit će 40 minuta od Varaždina, 50 minuta od ÄŒakovca te neÅ¡to viÅ¡e od sat vremena od Kotoribe do Zagreba. Zato moramo „voziti u 5. brzini“ da bi se Å¡to prije izgradila ova pruga. Vjerujem u taj projekt jer je suradnja izmeÄ‘u svih dionika postojana, trajna, bez stranaÄkih interesa i u naÅ¡im ovlastima potpuno nam je sve jasno. – istaknuo je župan.
Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu
Zamjenik župana krapinsko-zagorskog AnÄ‘elko Ferek Jambrek potvrdio je interes za projekt i dobru suradnju oko njegova napretka te ga podržao, istiÄući podatke o velikim potrebama gospodarstva te županije za željezniÄkim teretnim prijevozom.
PodrÅ¡ku projektu dali su i predstavnici prijevoznika. Renato Humić iz HŽ PutniÄkog prijevoza rekao je da su u budućoj organizaciji integriranog prijevoza putnika na cijeloj pruzi od ÄŒakovca do Zagreba jako važne toÄke integracije željeznice sa ostalim vrstama prijevoza, od bicikla do autobusa, dok je Milan Brkić direktor Rail Cargo Carriera, najvećeg privatnog teretnog željezniÄkog prijevoznika u Hrvatskoj, podržao projekt jer on teretnim prijevoznicima omogućava kvalitetniju vezu sa MaÄ‘arskom, Austrijom, ÄŒeÅ¡kom i Poljskom te alternativu viÅ¡e pored već postojećih pruga u srediÅ¡njoj i sjevernoj Hrvatskoj.
– Potrebni su nam i logistiÄki centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za vlakove duljine 700 m, Å¡to je u Europi normalno. Istodobno u Hrvastkoj gradimo nove terminale za vlakove duljine od 400 metara i tako sami „potežemo ruÄnu koÄnicu“. A zaÅ¡to? – zapitao se Brkić, pridružujući se zajedniÄkoj ocjeni o potrebi, opravdanosti i važnosti izgradnje Lepoglavske spojnice.
Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previÄ‘eni su elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajaliÅ¡ta, tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. Od 400 milijuna eura, koliko bi projekt ukupno mogao vrijediti, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit će se upravo u Varaždinskoj županiji, Å¡to je najveći projekt ikad.U sklopu izrade studije izvodljivosti koja je u tijeku, izraÄ‘uje se prognoza prometa, željezniÄkog prometnog modela i prometno – tehnoloÅ¡kih rjeÅ¡enja. RazraÄ‘uju se varijantna rjeÅ¡enja spoja željezniÄke pruge R106 (dionica Zabok – Krapina) i L201 (Varaždin – Golubovec), kao najzahtjevnije dionice na cijelom projektu. Prema sadaÅ¡njim saznanjima preko 50% trase bi bilo u tunelu ili na vijaduktu, dominantno u tunelu. Do sredine rujna oÄekuje se da će biti definirane 3 varijante ovog spoja, kao podloga za daljnju razradu dokumentacije.
Radimir ÄŒaÄić, župan Varaždinske županije
Željeznica u Hrvatskoj konaÄno je “inâ€! To je potvrdilo nekoliko sudionika Tribine, meÄ‘u kojima i Älan Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban. On je istaknuo to da je ukupna vrijednost aktualnih investicija u željezniÄku infrastrukturu u Hrvatskoj 4,5 milijarde kuna, a uz skori natjeÄaj za prugu Leskovac – Karlovac, vrijedan 2,8 milijardi kuna, taj iznos se penje na viÅ¡e od 7 milijardi kuna.
Tribina „Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“ jedan je od rijetkih događaja vezanih za željeznicu na kojem su svi sudionici, bez obzira iz koji djelatnosti dolaze, usuglasili oko teme. Hoće li takav konsenzus rezultirati i ostvarenjem projekta, pokazat će vrijeme.
Poslovodstvo Saveza za željeznicu
Foto: Dragutin StaniÄić
Uvodnu prezentaciju možete skinuti ovdje – Konferencija Lepoglavska spojnica vzz-v1-2020-09-14.






