Probijen najduži željezniÄki tunel na svijetu
IstoÄna cijev Gotthard baznog tunela koji prolazi Å¡vicarskim kantonima Uri i Ticino probijena je u 14:17 sati 15. listopada 2010. godine. Cijev tunela duga 57,104 km po konaÄnom puÅ¡tanju u promet 2017. biti će i službeno najduži željezniÄki tunel na svijetu.
Tunelska buÅ¡ilica nadimka „Sisi“ zavrÅ¡ila je buÅ¡enje istoÄne tunelske cijevi otprilike 27 kilometara od južnog i 30 kilometara od sjevernog portala. Službeno je izvjeÅ¡teno da je devijacija buÅ¡enja bila 80 mm horizontalno i 10 mm vertikalno. Cijev je trebala biti probijena u travnju no doÅ¡lo je do pomaka rokova. ZavrÅ¡etak probijanja zapadne cijevi previÄ‘en je za travanj 2011. godine.
foto: Wikipedia
Čitav se događaj mogao pratiti u izravnom televizijskom prijenosu, a 200 gostiju imalo je prilike gledati događaj uživo. Jedan od uvaženih gostiju bio je i švicarski ministar prometa Moritz Leuenberger. Doživio je ovu prekretnicu u tranzitnom alpskom prometu samo mjesec dana prije odlaska u mirovinu.
Podsjetimo, bazni željezniÄki tunel Gotthard dio je projekta AlpTransit Äiji je zadatak ostvariti novi brži i kvalitetniji pravac kroz Alpe u pravcu sjever-jug. Ukupna vrijednost projekta je 12,25 milijardi Å¡vicarskih franaka dok izgradnja tunela koÅ¡ta oko 9,83 milijarde CHF.
Radovi na samom buÅ¡enju tunela zapoÄeli su 1996. godine, a predviÄ‘a se da će tunel u funkciji biti 2017. godine. InaÄe, grade se dvije cijevi, istoÄna (51,104 km) i zapadna (51,017 km) i svakom će prolaziti po jedan željezniÄki kolosijek. Cijevi su razmaknute oko 40 metara i otprilike svakih 325 metara spojene su sigurnosnim prolazima. NajviÅ¡a toÄka tunela je 550 metara nad morem a najniža na južnom ulasku u tunel na 312 metara. Cijevi su na nekim mjestima Äak 2.500 metara ispod povrÅ¡ine tla. U tunelu će se izgraditi i dvije postaje Sedrun i Faido koje će služiti u sigurnosne svrhe s mogućnošću evakuacije putnika i osoblja. Vlakovi će u njima moći po potrebi mijenjati tunelske cijevi (kolosijeke).
foto: alptransit.ch
Stara pruga preko prijevoja Gottharda izrazito je brdskih karakteristika. NajviÅ¡a toÄka pruge je na 1.100 metara iznad mora. Trenutno najteži vlakovi s potiskivanjem koji mogu preći prijevoj ne smiju biti teži od 1.700 bruto tona. Novi tunel omogućiti će prevlaÄenje vlakova do Äak 4.000 tona. ProtoÄnost cijele pružne dionice će s danaÅ¡njih 150 teretnih vlakova na dan bitno porasti, a predviÄ‘a se da će tunelom godiÅ¡nje biti moguće prevesti preko 40 milijuna tona robe. PredviÄ‘eno je da će tunelom prolaziti i veliki broj Ro-La vlakova. To je vlak s posebnim niskopodnim vagonima koji služe za prijevoz cijelih kamiona i kamionskih prikolica.
Kada bude zavrÅ¡en Gotthard bazni tunel skratiti će vrijeme putovanja putniÄkih vlakova izmeÄ‘u Milana i Züricha za 50 minuta, a kada se dovrÅ¡i i Ceneri bazni tunel dužine 15,4 kilometra koji se nalazi neÅ¡to južnije od Gottharda, putovanje će se skratiti za dodatnih 10 minuta. Kroz novi Gotthard putniÄki će vlakovi prometovati brzinom od 250 km/h, a teretni i do 160 km/h.
Mnoge europske medijske kuće obilno su izvještavale o ovom događaju i naglašavale nove prometne mogućnosti koje će biti moguće puštanjem tunela u promet.
Ante KleÄina
Izvori: Railway Gazette, Wikipedia, alptransit.ch, HINA, vlakovi.com