Sljedeće desetljeće u željeznicu se ulaže 4,4 milijarde eura – zaključci panela u MeÄ‘imurju

Željeznica je do sada bila zanemarivana, ali po riječima načelnika sektrora za željezničku infrastrukturu u Ministartvu mora, prometa I infrastrukture Milana Vukovića, došao je „prijelomni trenutak“. Upravo je isti dan kad se održavao panel, Vlada RH prihvatila Pismo sektorske politike koje će dati okvir za budući razvoj i restrukturiranje željezničkog sektora. U rujnu počinje izrada strategije razvoja željezničkog sektora čije su podloge već naznačene u Prometnoj strategiji RH, a u sljedećih 10 godina planira se u željeznicu uložiti 4,4 milijarde eura.

U organizaciji Saveza za željeznicu i MeÄ‘imurske županije u ÄŒakovcu je 1. srpnja 2021., na osmu obljetnicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, održana Panel diskusija na temu “2021. – Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj”  na kojoj su sudjelovali meÄ‘imurski župan Matija Posavec, načelnik sektora za željezničku  infrastrukturu MMPI Milan Vuković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko BariÅ¡ić, dekan MeÄ‘imurskog veleučiliÅ¡ta u ÄŒakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan i predsjednik Saveza za željeznicu Zoran MarÅ¡ić. Uvodno izlaganje o najnovijim trendovima u europskom željezničkom sektoru dao je član PredsjedniÅ¡tva Saveza za željeznicu Ante Klečina.

Europska unija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice, kao dio europskih napora u okviru ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana, plana koji je EU izradila s ciljem razvoja održivog gospodarstva i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Jedan od ključnih elemenata Plana je pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja Å¡tetnih emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine.

Panel je održan na 8. godišnjicu ulaska Hrvatske z Europsku uniju, a u kontekst Europske godine željeznice stavljena je i 161. godišnjicu prve hrvatske pruge Kotoriba – Čakovec – Macinec, kojom je, spletom političkih okolnosti, Čakovec dobio željeznicu dvije godine prije Zagreba i 26 godina prije Varaždina! Kako je obilježavanje prošlogodišnje „okrugle“ , 160. obljetnice omela korona, organizatori su je stavili na „dnevni red“ panela kako bi kroz raspravu problematizirali njeno trenutno loše stanje i buduće planove obnove.

Župan Matija Posavec istaknuo je da je Međimurcima od željeznice ostao samo ponos na tradiciju jer je prva hrvatska pruga gotovo zaboravljena i „danas nam još uvijek treba 3 sata vlakom do Zagreba“. „Ipak, treba reći kako je HŽ Infrastruktura pokrenula investiciju obnove pruge kojom se u prvoj fazi obnavlja pruga od Čakovca do Male Subotice, u drugoj fazi do Donjeg Kraljevca i u trećoj fazi do Kotoribe, a obnovom će se brzina vlakova moći razviti do 100 kilometara na sat. Saniran je željezničko cestovni prijelaz Buzovec, no kompletna investicija će dobiti smisao kada se izradi brza pruga do Zagreba kojom ćemo za manje od sat vremena stići do glavnog grada.“, kazao je župan Posavec te dodao da će Međimurska županije i dalje financirati prijevoz učenika vlakom kako bi i na taj način pridonijela motivaciji korištenja željezničkog prijevoza.

Načelnik sektora za željezničku infrastrukturu u Ministartvu mora, prometa I infrastrukture Milan Vuković priznao je to da je željeznica do sada bila zanemarivana, ali je došao „prijelomni trenutak“. Upravo je isti dan kad se održavao panel, na Vladi RH doneseno Pismo sektorske politike koje će dati okvir za budući razvoj i restrukturiranje željezničkog sektora. Također, najavio je da u rujnu počinje izrada strategije razvoja željezničkog sektora čije su podloge već naznačene u Prometnoj strategiji RH, a u sljedećih 10 godina planira se u željeznicu uložiti 4,4 milijarde eura.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić izjavio je to da oni razumiju velika očekivanja od HŽ Putničkog prijevoza, ali sami ne mogu puno napraviti. Pomoću novca iz EU fondova nabavljaju se novi elektromotorni vlakovi, a najavio je i skoro potpisivanje ugovora za nabavu prototipa baterijskih vlakova koji bi vozili na neelektrificiranim prugama jer se novac iz EU fondova ne može dobiti za dizelske vlakove.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, izrazio je zadovoljstvo time što je željeznica konačno došla na red za ulaganja. „Imamo nove autoceste, nove zračne luke, nove morske luke i od željeznice se ne može očekivati da im u ovom stanju bude konkurentna. Današnje stanje na željeznici odraz je neulaganja u željeznicu u zadnjih 30 godina“, rekao je Barišić.

Zadovoljstvo organizacijom panela izrazio je dekan Međimurskog veleučilišta dr.sc. Igor Klopotan koji je rekao da su na Panelu otvorena mnoga pitanja na koja znanost može odgovoriti. Pozvao je na jaču suradnju sa željezničkim tvrtkama u mentoriranju studenata, kako bi ih se bolje pripremilo za tržište rada.

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić zahvalio je pokroviteljima i sponzorima na potpori i rekao to da Savez za željeznicu već 13 godina živi „godinu željeznice““, te će tako i nastaviti kako bi okupljao sve dionike koji mogu pridonijeti njenom napretku. „Poticat ćemo i dalje dobre prakse, lobirati za projekte i inovacije i pomoći svima kojima je boljitak željeznice u interesu“, zaključio je Maršić.

Iako su panelisti došli iz različitih područja djelovanja, svi su jednoglasno zaključili da samo sinergijom tvrtki iz željezničkog sektora, industrije, sveučilišta, obrazovanja i znanosti, lokalne samouprave i politike možemo očekivati pomake. Također, naglašeno je to da je najvažnije donošenje političke odluke o tome kakvu željeznicu želi ova Vlada. Pri tome bi trebala imati na umu da svaki građanin Hrvatske, kao i svaki drugi Europljanin, ima pravo na kvalitetnu prijevoznu uslugu.

Pokrovitelji Panela bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a brončani sponzori Međimurska županija, Varaždinska županija i ALTPRO.

Pokrovitelji skupa:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Brončani sponzori skupa: