U novoj mreži EU koridora Hrvatska će najviše profitirati

U organizaciji Saveza za željeznicu i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) 13. prosinca u Zagrebu održana je panel diskusija na temu „Hrvatska u željezničkoj mreži TEN-T i RFC koridora – jesmo li povezani s Europom?” Tijekom panel diskusije istaknuto je to da su organizatori odabrali pravi trenutak za razgovor o temi proÅ¡irenja TEN-T mreže (Trans European Network – Transport – Transeuropska mreža prometnica) jer su u Europskom parlamentu početkom sljedeće godine upravo odlučuje koje će se nove relacije uvrstiti na postojeću mrežu koridora.

Trenutno Transeuropska mreža prometnica obuhvaća 106.000 km željezničkih pruga (od toga 32.000 km pruga velikih brzina), 96.000 km cesta, 13.800 km unutarnjih plovnih putova, 411 aerodroma, 300 riječnih luka, i brojne sustave upravljanja prometom te navigacijske i informacijske sustave. Devet koridora TEN-T mreže su Atlantski koridor, Koridor Bliski Istok – Istočni Mediteran, Koridor Baltik – Jadran, Rajnsko-alpski koridor, Mediteranski koridor, Koridor Rajna – Dunav, Koridor Sjeverno more – Baltik, Skandinavsko-mediteranski koridor i Koridor Sjeverno more – Mediteran. TEN-T koridori nisu samo prilika za meÄ‘unarodno povezivanje, oni su i kralježnica za lokalnu i gradsko-prigradsku mobilnost.

Odgovor na pitanje postavljeno u naslovu panela tražili su  i dali uvodničari: voditelj Službe za strateÅ¡ko planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture  Marko Boban, Dragica Flam i Nenad Zonjić iz HAKOM-a te predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina. Njima su se pridružili i panelisti Petar GlavaÅ¡ član Uprave i direktor  ENNA Transa i Tomislav Prpić, marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza, a skup je pozdravio i predsjednik vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.

Hrvatska dala 30 prijedloga

Govoreći o Hrvatskoj u mreži TEN-T prometnih koridora Marko Boban iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, naglasio je to da je Hrvatska dala oko 30 većih ili manjih primjedbi na postojeću Uredbu o TEN-T mreži, s ciljem uvrÅ¡tenja Å¡to viÅ¡e željezničkih i cestovnih prometnica te luka u proÅ¡irenu transeuropsku prometnu mrežu. Na tome se zadnjih godinu dana radilo na viÅ¡e razina, od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, preko HUP-a i HGK do hrvatskih europarlamentaraca koji su svi, bez obzira na pripadnost političkoj stranci, podržali promjene. Rezultat toga angažmana je taj da, kad se usvoji Uredba, kroz Hrvatsku prolazit će 4, umjesto dosadaÅ¡nja 2 koridora, a pored osnovne i proÅ¡irene TEN-T mreže uspostavljen je joÅ¡ jedan „sloj“ – proÅ¡irena osnovna mreža, kojoj bi infrastruktura trebala biti modernizirana i usklaÄ‘ena sa standardima do 2040. godine. To Hrvatskoj daje „dodatno vrijeme“ za investicije na infrastrukturi na koridorima, koje se mogu financirati europskim novcem. MeÄ‘u najvažnijom promjenama na željezničkim koridorima, Boban je istaknuo luku Ploče koja se sada nalazi na osnovnoj mreži, tzv. podravsku prugu i istarske pruge u sveobuhvatnoj mreži, novu trasu nizinske pruge u osnovnoj mreži, a staru trasu riječke pruge u proÅ¡irenoj osnovnoj mreži, izgradnju 5 urbanih čvoriÅ¡ta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu itd.  Najveći benefit imat će luka Rijeka i zagrebačko čvoriÅ¡te kroz koje će prolaziti čak tri koridora. Kako su joÅ¡ neki amandmani na raspravi u Odboru za promet EP, joÅ¡ bi moglo biti novosti. Sa velikom pažnjom očekuje se hoće li proÅ¡irena osnovna mreža stići do splitske i zadarske luke. To viÅ¡e ne ovisi o nama nego o članicama EU koje se trebaju usuglasiti sa prijedlozima, rekao je Boban. Zahvaljujući svim aktivnostima i političkim pregovorima u novoj europskoj prometnoj mreži Hrvatska ima najveću izmjenu od svih europskih zemalja. Sve promjene mogu se vidjeti na poveznici htpps.//ec.europa.eu/transport/infrastructure/ten tec/tentec-portal/map/maps/html.

Prijevoznici pozdravljaju promjene

Direktor ENNA Transa Petar GlavaÅ¡ rekao je to da njegova tvrtka kao i drugi teretni željeznički prijevoznici u Hrvatskoj, a ima ih 18, podržavaju investicije na željezničkoj infrastrukturi i sretni su zbog ulaska novih hrvatskih dionica na europsku prometnu mrežu. Po nekim proračunima 1 dolar ulaganja u luku multiplicira 10 dolara u drugim gospodarskim djelatnostima.  Aktivno su uključeni u lobiranje oko promjena, ali istodobno, suočavaju se sa velikim izazovima kako prevesti teret u  situaciji kad su pruge zbog radova zatvorene za promet na viÅ¡e pravaca. Njihov je posao odgovoriti na zahtjeve kupca, isporučiti kvalitetnu uslugu, ali i zadržati te kupce. GlavaÅ¡ očekuje da će HŽ Infrastruktura naći načina da im to omogući. Trenutno se tokovi roba mijenjaju u naÅ¡u korist, rekao je GlavaÅ¡, i to treba iskoristiti.

Tomislav Prpić s pozicije putničkoga  prijevoza izrazio je zadovoljstvo novim mogućnostima za investicije u željezničku infrastrukturu, ali izrazio i zabrinutost zbog velikog broja radiliÅ¡ta koji stvaraju probleme u prijevozu. Izrazio je nadu da će tzv. lička pruga i splitsko čvoriÅ¡te ući u proÅ¡irenu osnovnu mrežu jer je u meÄ‘unarodnom putničkom prijevozu za njih to najznačajnije čvoriÅ¡te zbog prihvata meÄ‘unarodnih agencijskih vlakova. Prpić je najavio i skori izlazak na pruge prva tri elektromotorna vlaka, od njih 21,  čija se izgradnja financira iz europskih sredstava, te skori potpis ugovora o nabavi dva prototipa baterijska vlaka.

Ante Klečina pozdravio je sve spomenute novosti i najave ulaganja, ali i upozorio da modernizaciju infrastrukture treba pratiti i organizacijski segment. To znači  bolje organizirani integrirani putnički prijevoz sa taktnim voznim redom i intermodalni teretni promet sa mrežom terminala radi prijelaza tereta sa ceste na željeznicu i obrnuto.

U prezentaciji o regulativi na koridorima Dragica Flam i Nenad Zonjić iz HAKOM-a naglasili su ulogu te institucije, a to je praćenje pravednog i poÅ¡tenog tržiÅ¡nog natjecanja meÄ‘u željezničkim operaterima. TakoÄ‘er, dali su i kratki pregled  hrvatskih pruga i usporedili troÅ¡kove održavanja sa prihodom od minimalnog pristupnog paketa. U 2021. godini HŽ Infrastruktura ostvarila je 112 milijuna kuna prihoda od prodaje trasa, a istodobno je imala 409 milijuna  na izravnim troÅ¡kovima održavanja i  upravljanja pruga. Investicije u željezničku infrastrukturu imaju trend rasta od 2018. do 2021. godine, a ukupno je utroÅ¡eno 3,7 milijardi kuna u te tri godine. Ulaskom novih dionica hrvatskih pruga u europsku mrežu prometnica ti će iznosi sigurno rasti. No, naglasili su, „investicije su nužne ali će uzrokovati velike probleme za željezničke prijevoznike, jer će mnoge dionice biti povremeno zatvarane zbog radova.“

Bio je to zadnji ovogodiÅ¡nji skup u četrnaestoj godini djelovanja Saveza za željeznicu. U zadnjih 14 godina rada Savez za željeznicu odradio je veliki posao. Naročito su izazovne bile zadnje gotovo tri godine, kad su nas protupandemijske mjere ostavile bez mogućnosti održavanja javnih skupova, ali smo uspjeli nekoliko važnih tema odraditi  kroz „on line“ panele.  Veliku podrÅ¡ku sve ovo vrijeme davale su nam naÅ¡e članice koje su vjerovale u naÅ¡e znanje i iskustvo. Pored HAKOM-a kao zlatnog sponzora, ENNA Trans bio je srebrni, a ALTPRO i Luka Split brončani sponzori.

Suorganizator:

 

Srebrni sponzor:

 

Brončani sponzori:

 

 

Prezentacije:

Boban, MMPI

Flam, Zonjić, HAKOM

Klečina, SZŽ