VIII. forum Intermodalnog promotivnog centra (IPC) i desetljeće postojanja
JuÄer je održan osmi po redu Forum Intermodalnog promotivnog centra (IPC) pod nazivom „Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno ÄvoriÅ¡te“ na kojem je prisustvovao i Savez za željeznicu.  Forum se održao pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.
Intermodalni promotivni centar je neprofitna nevladina udruga koja već deset godina promovira intermodalni prijevoz organizacijom i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama, forumima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu te izdavanjem knjiga.
U intermodalnom prijevozu sudjeluju najmanje dvije prometne grane tako da takav oblik prijevoza udovoljava budućim prijevoznim potrebama s obzirom na njegovu ekonomsku, energetsku i ekoloÅ¡ku održivost, stoga je cilj foruma potaknuti Å¡iru raspravu koja bi pridonijela strateÅ¡kom planiranju razvoja prometa u Hrvatskoj, Å¡to bi u konaÄnici trebalo rezultirati stvaranjem uÄinkovitoga prometnog sustava u sklopu multimodalne transeuropske prometne mreže.
Promocija ekoloÅ¡ki povoljnijeg, sigurnijeg i tehnoloÅ¡ki i energetski uÄinkovitijeg prometa Hrvatske
Forum je otvorila predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i predsjednica IPC-a Renata SuÅ¡a koja je tom prilikom Äestitala desetu obljetnicu rada Intermodalnog promotivnog centra koji je postao svojevrsni brand u podruÄju intermodalnog prijevoza, te istaknula ciljeve Europske unije da do 2030. godine na željeznicu  prijeÄ‘e 30 posto prijevoza, a do 2050. godine 50 posto.
U uvodnom dijelu Foruma okupljenima se pozdravnim govorom obratio i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko AnteÅ¡ić: „Upućujem rijeÄi pohvale Intermodalnom promotivnom centru Dunav – Jadran na organizaciji Foruma, te zahvalu svim struÄnjacima i entuzijastima koji su već davno prepoznali potrebu unaprjeÄ‘enja intermodalnog prijevoza na jadransko- podunavskom prostoru, te Å¡to svojim djelovanjem kroz razliÄite aktivnosti nastoje promovirati ekoloÅ¡ki povoljniji, sigurniji i tehnoloÅ¡ki i energetski uÄinkovitiji promet Republike Hrvatske“.
Istaknuo je da je Europska unija u proteklom razdoblju donijela Äitav niz propisa kojima se nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, meÄ‘u ostalim i novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, a kojom je predviÄ‘ena nova podjela prometnih pravaca i to na Mediteranski koridor, BaltiÄko – jadranski koridor, koridor Rajna – Dunav i budući Jadransko – jonski koridor. Nadalje, ponovio je da Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 na raspolaganju stoji Äak milijardu i 800 milijuna EUR, od Äega milijardu i 300 milijuna eura u strukturnim i Kohezijskom fondu, dok je u dijelu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Instrument) u iduće tri godine RH na raspolaganju 456 milijuna eura.
Realizacija projekta intermodalnog prijevoza je nužna zbog položaja Hrvatske
Obraćajući se okupljenima, izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo Boris Cota izjavio je da je realizacija projekta intermodalnog prijevoza nužna zbog specifiÄnog geografskog položaja RH izmeÄ‘u Dunava i Jadranskog mora Å¡to su svakako naÅ¡e prednosti. Isto tako, naglasio je da su potrebna dodatna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture, posebice u ona podruÄja koja su dosada bila nezasluženo zapostavljena, poput željezniÄkog prometa i unutarnjih vodnih putova.
EU preferira željezniÄki prijevoz jer zadovoljava ekoloÅ¡ke i prometne kriterijeSkupu se obratio i zaÄetnik Internacionalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, mr.sc. Dragutin Å ubat i glavni tajnik IPC-a evocirajući kako je prometna struka joÅ¡ prije nekoliko desetljeća o transformaciji prometnog sustava u intermodalni prijevoz promiÅ¡ljala na dobar naÄin i utirala pravce rqazvoja na koje su se ogledale i druge države. Danas je Europska unija potpuno okrenuta razvoju sustava intermodalnog prijevoza preferirajući upravo željezniÄki i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kao onaj koji zadovoljava visoke ekoloÅ¡ke i prometne kriterije. U odreÄ‘enom razdoblju prometne politike nisu pratile te inicijative i željezniÄki i plovni koridori su zapostavljeni Å¡to se tiÄe ulaganja. Posljedice nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja danas se osjećaju u nedovoljno brzim vlakovima, premalom broju tereta koji se prevozi prugama. Dragutin Å ubat je izrazio zadovoljstvo Äinjenicom Å¡to su se prometne politike i strategija razvoja prometa unazad nekoliko godina stubokom promijenila upravo u smjeru ulaganja u obnovu i modernizaciju željeznice i plovnih putova i na tom tragu treba intenzivno raditi kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme i pružila Å¡ansa ovom dijelu gospodarstva da se razvija u punoj snazi i na zadovoljstvo tržiÅ¡ta i u konaÄnici graÄ‘ana.
Prometni sustav nakon ulaska Hrvatske u EU
Prodekan Fakulteta prometnih znanosti, Tomislav Josip Mlinarić, Älan UO IPC-a i prvi predsjednik IPC-a, ukazao je na važnost donoÅ¡enja Strategije prometnog razvoja RH u listopadu ove godine, zbog povlaÄenja financijskih sredstava iz fondova EU za investicije u prometnu infrastrukturu.
U drugom dijelu Foruma organizirane su dvije panel rasprave pod zajedniÄkim naslovom »Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno ÄvoriÅ¡te«, na kojima su izlagali brojni struÄnjaci iz podruÄja prometa i gospodarstva. U prvoj panel raspravi predstavljena je Strategija prometnog razvoja RH, dok je na drugoj panel raspravi bilo govora o prometnome sustavu godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o Äemu  su govorili i  predsjednici uprava željezniÄarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezniÄke industrije. TakoÄ‘er, održana je diskusija u kojoj je sudjelovao i glavni koordinator Saveza za željeznicu Slavko Å tefiÄar.
A.P.
Foto: A. KleÄina
Izvor: mppi.hr
Â
