VOZNI RED: Vrijeme putovanja vlakom je kroz godine podložno promjenama
Ljudi koji putuju vlakom ovise o njemu, on im kroji svako planiranje i dirigira raspored aktivnosti u danu. Mi smo upravo zbog tog utjecaja na život ljudi koji koriste vlak kao prijevozno sredstvo, ali i svih onih koji žele bolju alternativu od cestovnog prijevoza krenuli s detaljnom analizom voznog reda. S ciljem poboljÅ¡anja voznog reda, kako bi bio joÅ¡ viÅ¡e krojen prema potrebama putnika, na naÅ¡im stranicama predstavljamo drugi daljnji presjek, analizu, usporedbu s pratećim ilustracijama iz željezniÄkih voznih redova Republike Hrvatske.
Putovanje željeznicom jedan je od najboljih ali i najljepÅ¡ih naÄina za stizanje na željeno odrediÅ¡te. Osim komfora koji ovaj naÄin prijevoza može pružiti, vrlo važna je i vremenska komponenta koja mora biti zadovoljena da usluga bude kompletna. Naime, u boljim željezniÄkim sustavima željeznica Äak može konkurirati zraÄnom prometu jer je dostupnija i pristupaÄnija. U analizi koja donosi pregled vremena putovanja kroz zadnjih dvadesetak godina može se iÅ¡Äitati koliko se pozornosti usmjeravalo na održavanje ove komponente na podruÄju Republike Hrvatske.
Usporedba od 1989.g. do danas
Analiza obuhvaća usporeÄ‘ivanje vremena putovanja voznog reda iz 1989/1990 do sadaÅ¡njeg voznog reda sa razmakom od svakih pet godina osim voznog reda iz 1994/1995. Vozni red 1989/1990 je analiziran zbog toga Å¡to je to bio zadnji vozni red u kojem su vozili mnogobrojni vlakovi iz zemalja, odnosno gradova iz kojih danas viÅ¡e ne voze. PoÄetkom devedesestih doÅ¡lo je do promjene iz jednog ekonomskog sustava u drugi. Gospodarska slika se znaÄajno poÄela mijenjati, dok su i novonastala ratna zbivanja uzrokovala velike promjene u tokovima ljudi i roba te je tako ovo bio zadnji vozni red koji je po broju meÄ‘unarodnih vlakova, odnosno vlakova sa visokim rangom bio u samom vrhu. Vozni red 1994/1995 nije analiziran zbog ratnih stanja u Hrvatskoj i susjednim zemljama jer većina vlakova joÅ¡ nije vozila.
Grad Zagreb – poÄetak svih putovanja
Analiza na ovom podruÄju istraživanja uzima u obzir vlakove koji voze u daljinskom prometu i vlakove koji voze u regionalnom prometu. Vlakovi u daljinskom prometu su u ovom sluÄaju oni koji voze prema udaljenijim mjestima unutar Republike Hrvatske iz Zagreba, a vlakovi u regionalnom prometu su oni koji voze u Å¡irem krugu oko grada Zagreba. U ovoj analizi sve relacije poÄinju u Zagrebu. Kako na odreÄ‘enoj relaciji postoje vlakovi sa razliÄitim voznim vremenima, u obzir je uziman direktan vlak koji je viÅ¡eg ranga, osim na relacijama gdje takvi vlakovi ne voze. Budući da svi promatrani vlakovi nisu vozili u svim odabranim voznim redovima za analizu, u tom sluÄaju je uziman vlak sa sliÄnim karakteristikama, tj. s istim brojem zaustavljanja, te da barem vozi po istoj trasi. U tablici 1. (daljinski promet) i tablici 2. (regionalni promet) je vidljivo da se vozna vremena u jednom smjeru razlikuju od voznih vremena vlaka u povratku, no ne toliko znaÄajno da ti vlakovi nebi bili relevantni za usporedbu.
Usporedbom se ponajprije želi prikazati odnos vremena putovanja, te razina usluge koja nažalost iz godine u godinu opada ako usporeÄ‘ujemo ukupna vozna vremena i ukupni broj polazaka. Vlakovi s visokim rangom (brzi, intercity) su uzeti u obzir zbog toga Å¡to se takvom vrstom vlaka može najviÅ¡e konkurirati individualnom automobilskom i autobusnom prometu. PutniÄki vlakovi na dužim relacijama nisu konkurenti cestovnom prometu, jer putovanje traje znaÄajno duže. Takva vrsta vlaka bi trebala biti dodatna ponuda vlakovima s visokim rangom.
Daljinski promet i njegove posebnosti
Vlakovi u smjeru Pule, Zadra i Å ibenika danas viÅ¡e nisu direktni, već je potrebno presjesti na drugi vlak u mjestu veze. Budući da veze nisu posložene na najbolji naÄin, ovdje se na putovanju gubi dosta vremena na Äekanje. U promatranom voznom redu 1989/1990 i 1999/2000 vlakovi za Pulu su bili direktni preko Slovenije. Bez obzira Å¡to je put kilometarski duži nego Å¡to je to put preko Rijeke, vrijeme putovanja je bilo mnogo kraće. Za putovanje preko Rijeke treba uzeti u obzir na dva dodatna presjedanja na autobus u organizaciji željeznice koji povezuje Rijeku i Istru preko Lupoglava. Ako u obzir uzmemo prosjeÄno vrijeme putovanja direktnog autobusa od Zagreba do Pule koje iznosi oko pet sati i dok izraÄunamo koliko bi vremena trebalo direktnom vlaku preko Slovenije, sa dodatnom ponudom i komforom popriliÄno se može konkurirati cestovnom prijevozu. Bez mijenjanja lokomotive vlak bi danas tu relaciju mogao prevaliti za pet i pol sati.
Vlakova za Zadar trenutno više nema , već vozi zamjenski bus između Knina i Zadra. Veze vlakova na bus i obrnuto u kolodvoru Knin su vrlo slabe tj. nikakve i putnici vrlo slabo koriste usluge željeznice između Zagreba i Zadra.
Direktnih vagona iz Zagreba za Å ibenik i obrnuto takoÄ‘er viÅ¡e nema. Naime, do voznog reda 2006/2007. iz Zagreba se tokom cijele godine, a do voznog reda 2009/2010 samo u sezonskom periodu moglo doći iz Zagreba u Å ibenik bez presjedanja. Sada su omogućene samo veze na vlakove do Splita i natrag, no, i dalje se previÅ¡e vremena troÅ¡i na Äekanje vlaka. U analizi je prikazano vrijeme putovanja od Zagreba do Å ibenika preko liÄke i unske pruge iz voznog reda 1989/1990. Vlakovima izmeÄ‘u Zagreba i Splita dodana je u voznom redu 1989/1990 takoÄ‘er i usporedba s liÄke i unske pruge.
Vlakovi u smjeru Osijeka i Vinkovaca produžavanju svoje vozno vrijeme zbog stanja pruge, te pratećeg smanjivanja brzine. Nedavno obavljeni remonti na kraćim dionicama nisu dostatni za podizanje brzine na viÅ¡u, konkurentnu razinu. RjeÅ¡enje se treba tražiti u boljoj ponudi usluga, Äešćih polazaka vlakova sa visokim rangom, tj. vlakova s malim brojem zaustavljanja na usputnim kolodvorima.
Vrijeme putovanja u smjeru Rijeke ne razlikuje se pretjerano u odnosu na proÅ¡lost. Brzina vlakova teÅ¡ko može konkurirati cestovnom prijevozu, no putnike se može privući novim ponudama, nižom cijenom te Äešćim polascima vlakova. Dodatna ponuda usluga prema gradovima na moru mogla bi ukljuÄiti uvoÄ‘enje noćnih vlakova.
Putovanje u regionalnom prometu
Trajanje putovanja u regionalnom prometu povećava se iz godine u godinu ili barem ostaje na otprilike na istom nivou. Iznimka je pruga prema Koprivnici gdje se vrijeme putovanja bitno skratilo nakon remonta. Najveća povećanja trajanja putovanja bilježe pruge prema Novskoj i Varaždinu gdje se putovanje produljuje za oko 10-15 min svakih pet godina.
Trajanje putovanja u unutarnjem prometu povećavaju se iz godine u godinu na prugama koje su infrastrukturno loÅ¡e i u koje se ne ulažu znaÄajna sredstva na njihovo održavanje. LoÅ¡a infrastruktura i loÅ¡ vozni park na takvim prugama bitno utjeÄu na putniÄki promet i njegovu kvalitetu. Pruge koje su pak u dobrom stanju i po kojima vlakovi voze velikom brzinom, u svom voznom redu imaju tzv. razvuÄena vozna vremena – vozni red s rezervom. Najbolji primjer su vremena putovanja dnevnih nagibnih vlakova prema Splitu gdje se putovanje bitno skratilo kada su zamijenili klasiÄne vlakove, no zadnjih par godina vozni red se prilagoÄ‘ava voznim vremenima klasiÄnog vlaka makar vozi nagibna garnitura. Budući da je Hrvatska relativno mala država, ova vremena putovanja s jednog kraja zemlje na drugi kraj su nerazmjerno velika. Kao rezultat pojaÄanog intenziteta obnove pruga tijekom 2014. godine, s voznim redom 2014./2015. predviÄ‘eno je povećanje brzine na ukupno 118.8 km pruga dok je na 44.9 km pruge brzina smanjena. Može se zakljuÄiti da su trajanja putovanja na nekim relacijama smanjena zbog poboljÅ¡anja stanja pruge, ali zbog nedovoljne organiziranosti prometa, ta vremena putovanja nisu znaÄajno promijenjena u odnosu na ranije.
Bruno Herceg
Foto: A. KleÄina