Intermodalnost između željeznice i ceste jest budućnost prijevoza roba
Za gospodarstvo Varaždinske županije važna je izgradnja intermodalnog logistiÄkog centra budući da bi kombinirao ceste i željeznicu te omogućio brži, uÄinkovitiji i jeftiniji prijevoz robe. Istaknuto je to na danas održanoj tribini i panelu pod nazivom „Intermodalni logistiÄki centar Varaždin – razvojna poluga Varaždinske županijeâ€, koji su u Županijskoj palaÄi organizirali Varaždinska županija i Savez za željeznicu.
Cilj je bio upoznati javnost s potrebama izgradnje takvog centra, mogućnostima njegove realizacije te koristima koje bi donio gospodarstvu i prijevoznicima. Å to su zapravo intermodalni centri, pojasnio je Ante KleÄina, predavaÄ na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost na SveuÄiliÅ¡tu Sjever te koorinator za struÄna i znanstvena pitanja u Savezu za željeznicu.
– Intermodalni centri su mjesta na kojima se može vrlo jednostavno i kvalitetno obaviti pretovar robe izmeÄ‘u cestovnog i željezniÄkog prometa, kad priÄamo o kopnu. Jednostavan je razlog zaÅ¡to se osnivaju. Željeznice imaju veliku prijevoznu moć i velik kapacitet, ali ne mogu doseći sve korisnike. S druge strane, cestovni prijevoz može doseći sve korisnike, ali ako robu prevozite na dugim relacijama, korisitite velik broj vozaÄa, troÅ¡ite jako puno energije,… Zato je važno da postoji mogućnost pretovara izmeÄ‘u dviju vrsta prijevoza. Intermodalnih centara u obližnjim zemljama ima već dosta, recimo u ÄŒeÅ¡koj ih je 18, u Austriji 14, u Poljskoj Äak 38. Susjedne zemlje poput MaÄ‘arske, Slovenije i Srbije takoÄ‘er imaju nekoliko takvih centara. Oni su važan dio gospodarstva te važan dio prometne infrastrukture i prometnih mreža. Zbog toga je važno da i mi u Hrvatskoj krenemo s uspostavom intermodalnih centara ne samo na moru, nego i na kopnu. Izgradi li se u Varaždinskoj županiji, bio bi to pravi takav centar u kontinentalnoj Hrvatskoj – rekao je KleÄina.
U Županiji smo svjesni važnosti razvoja intermodalnog prijevoza, prije svega zbog koristi koje bi donio gospodarstvu, napomenuo je župan AnÄ‘elko StriÄak.
– Kao Å¡to je poznato, u podruÄju cestogradnje se u naÅ¡oj županiji odvija niz investicija koje provode Hrvatske ceste, kao i ŽUC, a isto tako promiÅ¡ljamo o željeznici. Kao Å¡to je nedavno najavio premijer Plenković, slijedi desetljeće ulaganja upravo u naÅ¡e željezniÄke pruge. U idućih pet godina u planu su ulaganja vrijedna pet milijardi eura, a naravno da oÄekujemo i investicije u željeznicu na podruÄju naÅ¡e županije. U tijeku su 4. Izmjene i dopune Prostornog plana Varaždinske županije, u koji će, na temelju zahtjeva, kao graÄ‘evina od županijskog znaÄaja biti dodan industrijski kolosijek, dakle kolosijek za utovar i istovar robe za potrebe Gospodarske zone Brezje u Varaždinu uz regionalnu prugu ZapreÅ¡ić – ÄŒakovec. Na taj naÄin, a s obzirom na rast naÅ¡eg gospodarstva, veliki broj kamiona koji dovoze ili odvoze robu uopće ne bi trebali ulaziti u grad, pa bi se na taj naÄin rasteretio i promet u samom Varaždinu – rekao je župan AnÄ‘elko StriÄak.

Republika Hrvatska kreće u poboljÅ¡anje željezniÄke mreže, pri Äemu treba istaknuti da se kreće u modernizaciju pruge Zagreb – Varaždin, ali i pruga prema ÄŒakovcu, Koprivnici, Sloveniji i MaÄ‘arskoj, napomenuo je pak predsjednik Saveza za željeznicu prof. dr. sc. Mladen NikÅ¡ić.
– Varaždin kao srediÅ¡te sjeverne Hrvatske, koje je smjeÅ¡teno na važnim cestovnim i željezniÄkim koridorima, itekako ima potencijala i mogućnosti za izgradnju intermodalnog centra kojim će se moći koristiti cestovni i željezniÄki prijevoznici. Željeznica je najekoloÅ¡kiji vid prijevoza. U budućnosti će zbog toga imati sve veći znaÄaj i zasigurno će se uvoditi razliÄite mjere da se Å¡to viÅ¡e tereta prevozi željeznicom, no to ne znaÄi da će istisnuti cestovni prijevoz – rekao je prof. NikÅ¡ić.
Zahvaljujući izmjenama Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), Hrvatska je uz dva postojeća prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), dodatno pozicionirana na joÅ¡ dva: BaltiÄko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – IstoÄni Mediteran. Izmjene Uredbe važne su i za Varaždinsku županiju jer je njima Varaždin uvrÅ¡ten u TEN-T mrežu kao jedan od pet novih urbanih Ävorova u Hrvatskoj, napomenuo je voditelj Službe za strateÅ¡ko planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Marko Boban.
– Iako je Varaždin tek deseti po veliÄini grad u Hrvatskoj, imenovan je jednim od pet novih urbanih Ävorova zahvaljujući tome Å¡to je najveći u sjevernoj regiji. To predstavlja dosta velik izazov i donosi puno obveza. TEN-T Uredba postavlja i zahtjev da urbanom Ävoru mora gravitirati jedan željezniÄko-cestovni terminal. Hoće li biti u samom gradu, mjestu koje gravitira gradu ili u funkcionalnoj regiji, većinom je na vama da odluÄite. No, dijelom je to i na nama budući da trenutno razvijamo logistiÄki koncept RH, koji definira potrebu za većim željezniÄko-cestovnim, kontejnerskim i drugim terminalima koji bi se trebali graditi u naÅ¡oj zemlji – rekao je Boban.
Na panelu su sudjelovali proÄelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Varaždinske županije Darko Majhen, proÄelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije, EU fondove i javnu nabavu Grada Križevaca Ivan BiÅ¡kup, Boris Kos iz tvrtke Kos Transporti d.o.o., ekspert za strategiju i razvoj poduzeća – Rail Cargo Carrier Hrvatska Milan Brkić te predstojnik Ureda uprave – Hrvatske ceste d.o.o. Goran Puž.

– Već 20-ak godina sanjam o intermodalnom transportu, toÄnije od 2002. godine kad sam na jednom skupu doznao koje su sve njegove mogućnosti. Tada sam pomislio kako bih to htio napraviti. Sada polako krećemo prema tome, tako da se nadam da će kroz nekoliko godina ovo zaživjeti. Å to to znaÄi za prijevoz i zaÅ¡to forsiram željeznicu? Zato Å¡to cestarina znatno poskupljuje i dolazimo do situacija da će cestovni promet možda postati neodrživ. Ne budemo li ga kombinirali sa željeznicom, doći ćemo u teÅ¡ku situaciju. Ovo povezivanje treba pokrenuti Å¡to prije – naveo je Boris Kos iz tvrtke Kos Transporti.
Osim gospodina Kosa, budućnost prijevoza tereta uz intermodalnost izmeÄ‘u ceste i željeznice vidjeli su i ostali sudionici panela. ProÄelnik Majhen izjavio kako je županija spremna lokacije za novi terminal uvrstiti u prostorni plan, a takoÄ‘er je i partner u EU projektu Rail4Regions. Taj projekt upravo se bavi razvojem terminala i pretovarnih mjesta izmeÄ‘u ceste i željeznice u manjim sredinama koje nisu na važnim prometnim koridorima. Majhen smatra kako će županija iz ovog istraživaÄkog projekta steći nova kvalitetna znanja koja će pomoći razvoju budućeg intermodalnog kontejnerskog centra u Varaždinu. Gospodin Brkić je na panelu govorio kako prijevozniku Rail Cargo Carrier Croatia intermodalni prijevozi Äine oko 1/4 poslovanja, te da je razvoj mnogih manjih terminala u zemljama susjednim Hrvatskoj uvelike pridonio porastu prijevoza do navedenog omjera. On se nada kako će uskoro i u Hrvatskoj biti nekoliko intermodalnih terminala u kopnu, te da će to povećati udio prijevoza intermodalnih tereta, a možda će zbog toga porasti i ukupne brojke u prijevozu roba željeznicom. Gospodin Puž iz Hrvatskih cesta izjavio je da unatoÄ tome Å¡to su Hrvatskim cestama prioritet sigurnost i protoÄnost cestovnog prometa, svakako će podržati razvoj intermodalnosti u Hrvatskoj. Tu je apelirao na lokalne zajednice, gradove i općine, da svakako u svoju prostornu i tehniÄku dokumentaciju uvrste buduće spojeve intermodalnih terminala na državne ceste, a Å¡to će onda omogućiti i realizaciju takvih povezivanja. Ispred Grada Križevaca na panelu je sudjelovao Ivan BiÅ¡kup. On je govorio o projektu razvoja gospodarske zone ÄŒret pokraj Križevaca. Zona svoj razvoj planira osloniti i na, izmeÄ‘u ostalog, intermodalni terminal koji se planira izgraditi u samoj zoni. Za industrijski kolosijek koji spaja željezniÄki kolodvor i budući terminal KriževÄani žele iskoristiti dio stare trase pruge Križevci – Koprivnica, a koja će se za ovu svrhu moći koristiti po dovrÅ¡etku projekta modernizacije navedene dionice koja će se djelomiÄno izmjestiti na potpuno novu trasu.
Varaždinska županija i Savez za željeznicu
Foto: Varaždinska županija i Ante KleÄina
