Tko to tamo vozi? Stranci?

Mogu li stranci u prometnom sektoru nadomjestiti domaće, kako ih pripremiti za hrvatske uvjete, kako privući mlade u obrazovne institucije koje obrazuju prometne stručnjake te ima li i obrazovni sustav dovoljno edukatora, samo je dio otvorenih pitanja o kojima se razgovaralo na tribini održanoj 21. lipnja 2024. u Zagrebu pod nazivom  “Tko to tamo vozi? Kako rijeÅ¡iti nedostatak radnika u prometnom sektoru i logistici?”

Prošle je godine za sektor prometa i veza izdano gotovo 11 i pol tisuća dozvola za boravak i rad stranih radnika, što je porast za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Manjak educirane radne snage postaje prepreka za održavanje i unaprjeđenje mnogih djelatnosti u sektoru prometa. To su samo neki od motiva koji su ponukali Savez za željeznicu i HGK da ju organiziraju, a odvijala se u dva tematska panela.

Pozdravljajući skup u ime Saveza za željeznicu predsjednik prof. dr. sc. Mladen Nikšić naglasio je to da prometni sustavi danas sve više postaju visoko-tehnološki sustavi koji zahtijevaju adekvatno obrazovanje i obučavanje ljudi. Kako su mladi od malih nogu bliski sa novim tehnologijama, samo treba nastaviti sa prezentiranjem modernih prometnih sustava, kako bi ih se privuklo u sektor.

-Paralelno s time odvija se proces ulaska stranih radnika u sve sektore, pa tako i u prometni. Dio sektora već je primio veliki broj radnika, koji su se uklopili u posao pa ovom tribinom želimo razmijeniti iskustva i predložiti rješenja kako bismo produbili suradnju u sektoru. Jer, samo zajedničkim snagama možemo stvarati uvjete i podloge za školovanje što većeg broja kvalitetnih stručnjaka i osigurati sve potrebne resurse i mehanizme da radnike pridobijemo i zadržimo u prometnom sektoru, a strance što lakše uključimo u sve procese, rekao je Nikšić.

Pozdravljajući prisutne u ime HGK Dario Soldo, direktor Sektora za promet rekao je to da se tržište rada i obrazovni sustav mimoilaze. Veliki broj educiranih radnika približava se mirovini, a novi naraštaji često nisu dovoljno motivirani ili obrazovani za prometna zanimanja, a u obrazovnom sustavu ima ih premalo.

-Uloga države treba biti i olakšavanje i sufinanciranje prekvalifikacija. To uključuje ulaganja u obrazovne programe, stipendiranje mladih, uspostavljanje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama i promoviranje prometnog sektora kao atraktivne karijerne opcije, zaključio je Soldo.

 

Danas su mladi nestrpljivi

 

U prvom panelu razgovaralo se problemu radne snage u obrazovnim institucijama i na njemu su sudjelovali ravnatelj Škole za cestovni promet Tomislav Ćurković, ravnatelj Tehničke škole Zagreb Patrik Mardešić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle te stručna suradnica za selekciju u tvrtki Pinoy 385 d.o.o. Marina Vlahović.

Koliko će učenika odabrati smjer u prometu, hoće li biti dovoljno interesa s obzirom na to koliko nam radnika nedostaje ili nećemo imati dovoljno razreda za neke smjerove, bila su samo neka od pitanja. Kako je na dan održavanja tribine bio i posljednji dan Å¡kolske godine, ravnatelji, svjesni da tržiÅ¡te treba viÅ¡e prometnih stručnjaka nego li Å¡to izlaze iz Å¡kola,  referirali su se na (ne)mogućnosti upisa većeg broja učenika u prometna zanimanja.

-Interes učenika osmih razreda za programe koje obrazuje Å kola za cestovni promet proÅ¡le godine bio je tri puta veći od upisne kvote po programima.  Ove godine ne planiramo povećanje upisnih kvota, iako znamo da broj učenika koji zavrÅ¡i naÅ¡e programe ne zadovoljava tržiÅ¡te rada. Povećanje upisnih kvota je moguće, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Gradskog ureda za obrazovanje sport i mlade koji moraju osigurati materijalne i kadrovske uvjete. Trebaju nam dodatne učionice i viÅ¡e profesora koje ne možemo dobiti.  Kako bismo bili uspjeÅ¡niji nužna je bolja suradnja obrazovnih ustanova i poslodavaca koji bi kroz različite aktivnosti i predstavljanja svojih tvrtki viÅ¡e popularizirali zanimanja, rekao je ravnatelj Å kole za cestovni promet Tomislav Ćurković.

Ravnatelj tehničke škole Zagreb Patrik Mardešić naglasio je to da sada, pored svih problema, još plaćamo i cijenu otpuštanja velikog broja radnika sa željeznice pred desetak i više godina.

-Zadnjih godina u Tehničkoj školi Zagreb popunjavamo sva raspoloživa mjesta. A to je za zahtjeve tržišta nedostatno: po jedan razred strojovođa, prometnika, tehničara za željeznički promet, tehničara za špediciju i logistiku te tehničara za računalstvo. Interes je takav da bismo mogli upisati i više učenika, ali problem je nedostatak ljudi i prostora. Uskoro ćemo trebati bar 4 inženjera željezničkog prometa, a pitanje je hoćemo li ih moći dobiti!? Nakon što to godinama nisu radili, željeznički poslodavci sve više zainteresirani su za stipendiranje učenika, ali samo završnih razreda, a trebali bi to činiti od početka školovanja. Ranije se 95 posto učenika zapošljavalo na domaćoj željeznici, a danas završe školu pa odu u druge zemlje. Osim toga, današnje generacije su nestrpljive, nisu skloni ulagati u sebe, traže brza rješenja, a za kvalitetnog izvršnog radnika imaju dug proces rada pod nadzorom, autorizacije itd. Kako ne možemo ponuditi dovoljno radne snage, radimo i na obrazovanju odraslih, osposobljavamo za pojedina zanimanja i radimo na prekvalifikaciji, rekao je Mardešić.

Izdaje se sve veći broj dozvola za strane radnike

Na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer – provjerava li Zavod za zapoÅ¡ljavanje ima li domaćih radnika koji čekaju posao za tražena zanimanja, prije nego li izdaju dozvolu za rad strancima, Ivana Mehle rekla je to da se to provjerava sukladno Zakonu o stranim radnicima, ali da za 85 posto radnika nije potrebna provjera jer nema tih zanimanja na Zavodu. Od 88.000 radnika trenutno prijavljenih na Zavodu, većina je njih evidentirana duže vrijeme i ne mogu se zaposliti  zbog raznih vrsta ograničenja.

-Dinamika izdavanja dozvola po godinama kaže da se izdaje sve veći broj dozvola za rad stranih radnika jer su potrebe sve veće. Mladi odlaze iz Hrvatske, a boomeri se umirovljuju. Zadnjih godina razvija se sve viÅ¡e rad na profesionalnoj orijentaciji mladih, idemo u Å¡kole, prezentiramo zanimanja i mogućnosti. Ali, moramo Å¡kole otvoriti i poslodavcima. Å to se tiče stranih radnika ove godine uveli smo učenje hrvatskog jezika za radnike u sektoru  turizma, graÄ‘evinske i prehrambeno-preraÄ‘ivačke industrije. To su inicirali poslodavci i to za one strane radnike koji imaju produženu dozvolu za rad. Znači, već imaju neko iskustvo u radu i znaju neÅ¡to hrvatskog jezika. Ali i oni brzo odlaze u druge zemlje. 

U Hrvatskoj ima šestotinjak agencija za posredovanje i privremeno zapošljavanje stranih radnika, što je veliki broj, ako se usporedi, npr. sa sedam stotina takvih agencija na Filipinima, koji imaju 115 milijuna stanovnika. Dobar dio njih je „one man band“ i često se uz njih vuče negativan imidž. Svoja iskustva podijelila je Marina Vlahović, predstavnica Agencije Pinoy 385 d.o.o koja je počela raditi 2019. Rade isključivo sa Filipincima i prvi uvezeni radnici rade već četiri godine u Hrvatskoj.

-NajviÅ¡e posredujemo kod zapoÅ¡ljavanja u turizmu, ali i u prometu. Filipinci imaju iskustvo vožnje na Bliskom Istoku i lako se snalaze kod nas. Do sada nismo imali niti jedan slučaj da radnik nije uspio obaviti bilo koji korak u procesu zapoÅ¡ljavanja, bez problema savladavaju sve prepreke. Trenutno ne vidim kako promijeniti situaciju sa nedostatkom radnika, ali dok ne pronaÄ‘emo najbolje rjeÅ¡enje,  zamjensko rjeÅ¡enje su Filipinci. Å to se tiče učenja hrvatskog jezika, puno zavisi o poslodavcu. Neki pripremaju skripte da radnici sami uče dok čekaju dozvolu, a imamo i primjer iz Slovenije koja je proÅ¡le godine poslala svoje učitelje jezika na Filipine da slovenski jezik uče medicinske sestre koje su aplicirale za rad u Sloveniji, rekla je Vlahović.

Nedostaje 1.500 vozača autobusa

U zadnjih nekoliko godina primjetan je nedostatak vozača kamiona i autobusa. Sada je nedostatak u svim prometnim djelatnostima, cestovnom, željezničkom, zračnom, logistici, a posebice nedostaju kvalificirani radnici sa specifičnim znanjima. Svi smo u istom, malom bazenu, zaključili su panelisti drugog panela na temu nedostatka radne snage u prometnom sektoru.

Predstavnik Udruženja željezničkog prometa HGK i član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćuzić rekao je to da je trend nedostatka radne snage u cijeloj zemlji zahvatio i željeznicu. HŽ Infrastruktura ima 5.150 zaposlenih, prosječna starost zaposlenika je 50 godina starosti sa 30 godina staža, a do 2028. godine napustit će ih 1000 zaposlenika. Kad se raspiÅ¡e natječaj za 20 prometnika javi se jedva sedmero kandidata, a za jedno radno mjesto ekonomiste javi se 40  kandidata.

-Primjerice, u HŽ Infrastrukturi najviše nedostaje radnika koji neposredno sudjeluju u organizaciji prometa, a to su prometnici, skretničari, pružni radnici i slično. U ovoj godini planiramo zaposliti oko 350 radnika. Pokrenuli smo i proces prekvalifikacije građanstva, stipendiramo učenike srednjih škola te njima i studentima nudimo praksu. To su samo neki od načina regrutiranja, a primaran cilj nam je doprijeti do mladih ljudi te ih motivirati za upisivanje željezničkih zanimanja. U tu svrhu angažirali smo i jednog influensera koji je popularan kod mladih. Svi se borimo na sličan način, ali bazen iz kojega možemo uzeti sve je manji. Zato radimo na novom licu željeznice, želimo mladima pokazati prednost zapošljavanja na željeznici na kojoj imaju budućnost. Iskustvo koje jedan inženjer može steći na željeznici, nigdje drugdje ne može, pojasnio je Ćužić.

Zamjenik predsjednika Udruženja cestovnog prometa HGK i direktor u tvrtki La Log Darko Vukadinović, rekao je to da već sedam godina nedostaje                         vozača, a trenutno ih nedostaje nekoliko tisuća. Dugo se čekaju dozvole za uvoz stranih radnika, Zakon o zapoÅ¡ljavanju stranaca radio se godinu dana, a poslodavcima je to presporo. Sad ih najviÅ¡e ima iz Bosne i Hercegovine te Srbije, ali bazeni se prazne, a i kvaliteta je niža. RjeÅ¡enje je prekvalifikacija, ali to puno koÅ¡ta, ljudi to ne mogu sami financirati.

-Primanja su visoka, ali ni to nije dovoljno da se zadrže vozači. Onaj koji manje zna, više traži. Ne računamo na autonomna vozila jer čovjeka ništa ne može zamijeniti, rekao je Vukadinović.

Predstavnica Udruženja telekomunikacija i pošta HGK i voditeljica Odjela za praćenje, selekciju i razvoj ljudskih resursa u Hrvatskoj pošti Marijana Lončar, rekla je da HP trenutno zapošljava 100 stranih radnika i dalje će ih zapošljavati, preko agencije, i to uglavnom na poslovima dostavljača. O mogućim rješenjima kaže:

-Proaktivni smo kao poslodavac, sponzoriramo događaje na fakultetima, primamo učenike na praksu, omogućavamo rad od kuće, koliko je moguće. Rješenje je i u digitalizaciji sortirnice, ali u prometu ne može nitko zamijeniti čovjeka. Imamo permanentni poziv na zapošljavanje na mrežnoj stranici, trenutno je dobar odaziv u Zagrebu, a lošiji u manjim mjestima. Podigli smo i plaće u dva navrata po 20 i 26 posto i to je dalo rezultate, rekla je Lončar.

Predstavnik Udruženja zračnog prometa HGK i direktor tvrtke HAVAS zemaljske usluge Perica Anić rekao je to da je rješenje u digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji u nekim segmentima gdje strojevi mogu zamijeniti ljude i poboljšanju obrazovnog sustava.

– Pandemija i ukrajinska kriza rezultirali su mnogobrojnim problemima u zračnom prometu, ljudi su promijenili zanimanja i nisu viÅ¡e htjeli natrag. Do 2026. na globalnom tržiÅ¡tu nedostajat će 350.000 pilota i 480.000 tehničkog osoblja. Angažirali smo agenciju i trenutno očekujemo 65 stranih radnika na poslovima tehničkog osoblja, ali problem je dugotrajni postupak. Nakon Å¡to dobije radnu dozvolu i OIB, radnik mora dokazati gdje je radio zadnjih pet godina, onda su tu i sigurnosne provjere… Mladim ljudima posao je neprivlačan jer zbog smjenskog rada ne mogu planirati osobni život, nemaju vikende i praznike, a danas mladi ljudi to žele. Kako bismo smanjili potrebu za tehničkim osobljem radimo na upotrebi autonomnih vozila za prijevoz i utovar prtljage, rekao je Anić.

Direktorica Ljudskih resursa u tvrtki Arriva Hrvatska Mia Mirjana Starčević istakla je da cestovnim prijevoznicima nedostaje minimalno 1.500 vozača za normalno funkcioniranje.

-Odgovornost za to podjednako snose prijevoznici, sustav obrazovanja te država jer, svi zajedno nismo pravodobno prepoznali problem. RjeÅ¡enja nema bez angažiranja stranih radnika, spuÅ¡tanja dobne granice za zanimanje vozača autobusa te regulacije sektora cestovnog prometa, pri čemu ponajprije mislimo na uvoÄ‘enje javne usluge. Zato apeliramo na aktivniju ulogu države u integraciji i socijalizaciji stranaca te ubrzanje procedure njihove prijave. TakoÄ‘er, cestovni prijevoznici pozdravljaju promjene EU pravila o vozačkim dozvolama, odnosno usklaÄ‘enje najniže starosne dobi za vozače autobusa s onom koja se primjenjuje na vozače kamiona. Da je cijeli prijevoz egzistencijalno bitan najbolje vidimo na slučaju riječkog gradskog prijevoznika, stoga upućujemo poziv svim dionicima da se promptno prione rjeÅ¡avanju ovog gorućeg problema, poručila je Starčević.

Novom revizijom TEN-T osnovne mreže od ožujka ove godine Hrvatska se naÅ¡la na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Stvorila nam se izuzetna prilika da se pozicioniramo kao glavni logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu. Osim prometnih pravaca govorimo i o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji. Budući da sve to zahtijeva povećanu potrebu za kvalificiranom radnom snagom u sektoru prometa, krajnje je vrijeme za adresiranje problema radne snage. Kako je naglaÅ¡eno u raspravi, dio rjeÅ¡enja je u suradnji obrazovnog sektora, gospodarstva i prijevoznika, u novim strukovnim kurikulumima, u uključivanju učenika u praktičnu nastavu od prvog razreda strukovne Å¡kole te povezivanje Å¡kola sa poslodavcima kako bi mladi ostali u sektoru. A izazov su i kadrovi u obrazovnom sektoru – tko će njih obrazovati? To je ostalo otvoreno pitanje.

Tribinu su zajednički organizirali Savez za željeznicu, zlatni sponzor bila je tvrtka Kos transporti, a brončani sponzori ALTPRO, Enna Transporti, Končar električna vozila i Rail Cargo Carrier Hrvatska.

Tekst: Vlatka Škorić

Foto: Ante Klečina